Manje pijemo alkohol – u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani čak 19 posto manje, smanjila se čak i potrošnja piva za više od pet posto. Konzumaciju kave pala je za više od 20 posto, prodaja motornih vozila u svibnju ove godine manja je za 34 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, kupnju odjeće i obuće odavno smo reducirali, kulturno uzdizanje i prehranu po restoranima pomalo zaboravili, a lijekovi za kardiovaskularni te živčani sustav posljednjih godina čvrsto drže prva dva mjesta među lijekovima koji imaju najveću potrošnju u Hrvatskoj.

Deset posto kućanstava u Hrvatskoj, prema istraživanju Gfk, od početka ove godine bilo je prisiljeno prodati neku imovinu i tako riješiti svoj financijski problem, pri čemu je četiri posto prodavalo nekretnine i zemljišta, a tri posto obiteljsko zlato. Gotovo 30 posto domaćinstava to bi isto učinilo kada bi imalo što prodati. Smanjila se i kupnja brendiranih proizvoda, a raste ona kućnih robnih marki pojedinih trgovačkih centara. Najmanje 15 posto građana odlazi po jeftiniju robu u susjedne zemlje, a najviše se kupuje odjeća i obuća, higijenske potrepštine, meso i mlijeko, kava, cigarete, bezalkoholna pića, ali i lijekovi, bijela tehnika, elektronika, namještaj.

Odricanja će biti još

Jedino zadovoljstvo, ili porok, kako već tko gleda, kojega se građani još uvijek nisu odrekli jest pušenje: prema podacima Ministarstva financija, u prvih pet mjeseci ove godine prihod od trošarina na duhanske prerađevine porastao je za više od deset posto. Prošle godine u isto vrijeme iznosio je više od 1,1 milijun kuna, a ove oko 1,3 milijuna kuna. Sve su to podaci relevantnih institucija poput Ministarstva financija, Državnog zavoda za statistiku ili Gfk, koji pokazuju kako većina hrvatskih građana plaća težak danak krizi i recesiji posljednjih godina.

Prema istraživanju Gfk, čak 54 posto hrvatskih kućanstava tvrdi da im je sadašnje financijsko stanje lošije nego samo prije godinu dana, a svega 13 posto ljudi vjeruje da će im financijska situacija iduće godine biti nešto bolja. No, crne prognoze pokazuju kako se ni naredne godine ne možemo nadati boljemu. Naprotiv, već od jeseni, zbog dugotrajnih suša koje su zahvatile cijeli svijet, prijeti nam desetpostotno povećanje cijena živežnih namirnica, poput kruha, mesa, mlijeka, voća i povrća.

- Odricanja će biti još. Pred nama je izazovno razdoblje u gospodarstvu, koje će obilježiti pad BDP-a i razine zaposlenosti. Tek iduće godine možemo očekivati rast BDP-a od skromnih jedan posto, ali to neće biti dovoljno da preokrenemo trendove i povećamo zaposlenost – predviđa Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Rast cijena energenata i komunalija koji nas je pogodio, dodaje, također će se odraziti na kupovnu moć građana. Kako iduće godine ulazimo u EU, moramo se pripremiti i na snažniji rast cijena, jer se ukida nulta stopa PDV-a i doći će do promjene u sustavu trošarina.

Pad prihoda od trošarina

- Građani su se od početka krize najprije počeli odricati onoga što je bilo najlakše: zamjene namještaja i kućanskih aparata, popravaka i renoviranja stanova i kuća te izlazaka. Onda je na red došla odjeća i obuća, čak ni na sniženjima i akcijskim prodajama više se ne može prodati sva roba. Na kraju su se kućni budžeti slomili na hrani. Biramo, tražimo od lanca do lanca gdje je roba najjeftinija. Zamijetili smo kako se ne samo štedi na hrani, nego i mijenja vrsta prehrane, građani se hrane sve nezdravije – ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, u čijoj središnjici pomno prate posljedice krize i recesije na građane i kućanstva.

- Molili smo Vladu da smanji PDV na hranu, ali nitko se nije udostojio ni odgovoriti – ogorčen je Sever.

Posljednje najmanje tri godine život se u Hrvatskoj za brojne građane drastično pogoršao, a strmoglavi pad standarda nastavlja se i ove godine. Već spomenuti najnoviji podaci Ministarstva financija, koji se mogu uzeti kao parametar dok Državni zavod za statistiku u listopadu ne objavi godišnju anketu o potrošnji kućanstava, pokazuju da prihodi od trošarina na brojne proizvode kontinuirano padaju od 2009. godine.

Podaci za prvih pet mjeseci prošle i ove godine pokazuju da je u tom razdoblju došlo do pada prihoda od trošarina na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove s 288.669 kuna na 272.070 kuna, na naftne derivate s oko 2,2 milijuna kuna na oko 2 milijuna u prvih pet mjeseci ove godine, na alkohol sa 65.572 kune na 53.243 kune, na pivo sa 194.346 kuna na 183.910 kuna, a na kavu s 49.593 kune na 38.340 kuna.

Promet u trgovini na malo u svibnju je pao za 4,4 posto u odnosu na mjesec prije, a građane na veću potrošnju nisu motivirale ni jeftinije cijene goriva budući da su ih već na drugoj strani propisno “zaskočila” povećanja cijena plina i struje. U Državnom zavodu za statistiku još nije gotova anketa o potrošnji kućanstava u 2011. godini, ali iz rezultata prethodnih godina vidljivo je kako ona smanjuju udio izdataka za odjeću, obuću, pokućstvo, opremu za kuću i redovito održavanje kuće, restorane i hotele, a raste udio izdataka za zdravstvo i prijevoz. Na rekreaciju i kulturu kućanstvo je u prosjeku 2009. godine trošilo 4567 kuna godišnje, a već godinu nakon toga 4195 kuna.

Jede se manje govedine, teletine, janjetine, a više svinjetine, peradi te nešto malo više ribe. Čak ni televizor u boji više nema 99 posto kućanstava, kao što je to bilo 2009. godine, nego njih 96,8 posto, koliko ih je bilo godinu kasnije.

- Nemamo nikakvih optimističnih očekivanja. Vlada je pokazala da ne zna i da sve radi preko leđa građana. Gospodarstvenici također nemaju rješenja. Nikakvih promjena nema na vidiku, iduća godina bit će još teža ako vlast nešto ne poduzme – zaključuje Krešimir Sever.

Prosječni prihod kućanstva 890 eura

U 2011. godini prosječni mjesečni prihod kućanstava u Hrvatskoj iznosio je 890 eura, a u Sloveniji 1500 eura - pokazalo je najnovije istraživanje Gfk.

No, prosječni mjesečni troškovi u Hrvatskoj su svega 70-ak eura niži od slovenskih: kućanstvima u Sloveniji mjesečno je trebalo 1260 eura, a hrvatskima 1188 eura. Ili, kako kažu u Gfk, svako je slovensko kućanstvo moglo uštedjeti mjesečno 240 eura, dok je nama nedostajalo gotovo 300 eura za najnužnije životne troškove.

No, s druge strane dok u Sloveniji mobilni telefon ima 88 posto kućanstava, a fiksni njih 58 posto, u nas mobitel ima čak 91 posto kućanstava, a fiksni telefon 85 posto. U Sloveniji štedi gotovo 60 posto kućanstava, a u nas gotovo trostruko manje, ili svega 21 posto.

Ne želimo se više zaduživati

Da su građani sve oprezniji u novim zaduživanjima, svjedoče podaci HNB-a prema kojima su početkom ove godine porasli uglavnom stambeni krediti, dok su istodobno krediti za kupnju automobila u odnosu na godinu dana ranije smanjeni za četvrtinu i pali su s 5,87 milijardi na 4,36 milijardi kuna.

Manje se “peglaju” kartice, krediti u veljači po kreditnim karticama pali su za oko 200 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani. Iz udruge Franak upozoravali su kako je početkom godine svaka deseta obitelj za otplatu kredita morala izdvojiti više od svojih ukupnih mjesečnih prihoda, dok više od petine obitelji na otplatu kredita troši između 75 i 100 posto svog mjesečnog proračuna.

Bolesna nacija

Prema istraživanju Tanje Broz sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, potrošnja lijekova od 2005. do 2010. godine povećala se za čak 27 posto, što je više nego nominalni BDP koji je rastao 25 posto. Prema posljednjem izvješću Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) u Hrvatskoj je u 2010. godini na lijekove potrošeno ukupno 4,8 milijardi kuna ili deset posto više nego prethodne godine. To je povećanje ipak manje nego 2009. godine, kada je taj rast u odnosu na godinu ranije iznosio 15 posto.

U ukupnoj potrošnji u 2010. godini najviše su zastupljeni lijekovi za kardiovaskularni sustav (utrošeno čak milijardu kuna), oni za živčani sustav (780 milijuna kuna) te lijekovi za probavni sustav s ukupno utrošenih 640 milijuna kuna. Po terapijskim skupinama najtraženiji su lijekovi iz skupine antihipertenziva i to oni za liječenje visokog krvnog tlaka, psiholeptici, odnosno lijekovi za smirenje poput normabela, apaurina i praxitena, te lijekovi za reguliranje masnoća u krvi.

- Potrošnja lijekova raste desetak posto svake godine, ali zahvaljujući politici HZZO-a i smanjenju cijena lijekova povećana potrošnja drži se pod kontrolom. Kriza jest potaknula veću potrošnju lijekova, ali onih koji idu preko HZZO-a, dok bezreceptna potrošnja stagnira. Drugim riječima, zbog pada kupovne moći stanovništva ljudi se sve više okreću svom liječniku kako bi dobili lijekove na recept, a tek deset posto ukupne potrošnje odlazi na bezreceptne lijekove – kaže mr. Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore. U 2011. godini izdano je 50 milijuna recepata, a godinu prije 43 milijuna, donosi Slobodna Dalmacija.