Hrvatska vlada ne štiti novinare od SLAPP tužbi i prijetnji organiziranog kriminala, a čak je i sama prijetnja slobodi medija, upozorili su Reporteri bez granica (RSF) u petak svom godišnjem izvješću o slobodi medija u svijetu u kojem su Hrvatsku spustili za šest mjesta na ljestvici.

Hrvatska je RSF-ovom Indeksu slobode medija pala s 42. na 48. mjesto. Ta nevladina organizacija sa sjedištem u Parizu upozorava da, iako je hrvatski medijski krajolik „raznolik i dinamičan”, hrvatska vlada ne štiti novinare protiv SLAPP tužbi i prijetnji organiziranog kriminala.

„I sama vlada predstavlja prijetnju medijskim slobodama”, piše RSF koji savjetuje organizacije poput Ujedinjenih naroda, UNESCO-a i Vijeća Europe. U tom kontekstu RSF spominje tzv. Lex AP.

Reporteri bez granica pišu kako je vlasništvo hrvatskih medija grupirano te kako se nastavlja „miješanje vlade u upravljanje” Hrvatskom radiotelevizijom.

RSF tvrdi kako „raditi kao novinar u Hrvatskoj može biti opasno” jer su oni koji istražuju korupciju, organizirani kriminal i ratne zločine, posebno na lokalnoj razini, često mete uznemiravanja.

„Fizički napadi, prijetnje i kibernetsko nasilje predstavljaju velik problem s nedovoljnim odgovorom vlasti”.

Organizacija piše kako su difamacija i „ponižavajuće” tvrdnje u Hrvatskoj penalizirane, zbog čega se političari i poduzetnici redovito koriste SLAPP tužbama kako bi obeshrabrili novinare da istražuju njihove aktivnosti.

Protiv novinara i medijskih kuća se u Hrvatskoj trenutno vodi gotovo tisuću pravnih procesa, a RSF spominje i izmjenu kaznenog zakona, izglasanu u ožujku, kojom se „kriminalizira otkrivanje informacija o istragama u tijeku”, ono što je oporba prozvala 'Lex AP'.

RSF piše kako je pandemija covida-19 financijski ugrozila medije, zbog čega velike medijske kuće sve više pristaju na partnerstvo s vladom u organizaciji događaja i zbog čega se propitkuje njihova neovisnost.

Organizacija u svom godišnjem izvješću piše kako podrška vlasti medijskim slobodama diljem svijeta pada.

RSF izdvaja Argentinu pod novim predsjednikom Javierom Mileijem koja je pala za 26, na 66. mjesto, te piše o „spektakularnoj mimikriji ruskih represivnih metoda” diljem istočne Europe i središnje Azije, pa i u Srbiji gdje „provladini mediji prenose rusku propagandu, a vlasti prijete ruskim novinarima u egzilu”.

Indeks medijskih sloboda i dalje predvodi Norveška, slijede je Danska i Švedska, a najgora situacija je u Eritreji koja je preuzela dno liste od Sjeverne Koreje. Među najgorih deset su i Kina, Iran i Sirija, piše agencija France Presse.

I Bosna i Hercegovina jako je pala na ovogodišnjoj listi pa je sada 81., Srbija je još i gora na 98. mjestu, ali su zato Sjeverna Makedonija i Crna Gora bolje plasirane od Hrvatske. Mežu zemljama EU-a, slabiji indeks slobode medija imaju Rumunjska, Bugarska, Cipar i Grčka, koja je s 88. mjestom po tom kriteriju najgora u Uniji.

Da bi mediji i novinari igrali svoju ključnu demokratsku ulogu, oni moraju moći raditi u sigurnom okruženju

Glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić pozvala je na Svjetski dan slobode medija države članice da zaštite novinare i medije, upozorivši da bez slobodnih i neovisnih medija i novinara demokracija slabi i može propasti.

"S obzirom na to da milijuni građana Europe i drugih kontinenata 2024. glasaju na ključnim izborima, moramo podsjetiti na kritičnu ulogu koju novinari i kvalitetni mediji imaju u osiguranju pristupa pluralističkim i pouzdanim informacijama i raznolikim mišljenjima i idejama kako bismo mogli donijeti informirane odluke kada ostvarujemo svoja demokratska prava", istaknula je Pejčinović Burić, po priopćenju.

"Bez raznovrsnih, slobodnih i neovisnih medija i novinara, prava demokracija slabi i može propasti. Oni su stup demokracije i nikada ne bismo smjeli zaboraviti da je njihova sloboda također i naša", naglasila je.

"Međutim, da bi mediji i novinari igrali svoju ključnu demokratsku ulogu, oni moraju moći raditi u sigurnom okruženju", poručila je.

Pejčinović Burić je upozorila da je sloboda medija u Europi i dalje pod stalnim napadom, kako pokazuje godišnje izvješće Platforme Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.

Te prijetnje uključuju nezakonito podmetanje špijunskih softvera i zlonamjerne tužbe protiv novinara, fizičke napade, zastrašivanje, pritvaranje, restriktivno zakonodavstvo, zarobljavanje medija i napade na javne medije.

Kako bi riješile te izazove, države članice Vijeća Europe trebale bi provesti Preporuku Odbora ministara za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara i drugih medijskih aktera i pripremiti nacionalne akcijske planove kao dio kampanje Vijeća Europe "Novinari su važni", poručila je, pozdravivši što su neke države članice poduzele prve korake za provedbu te inicijative.

U pogledu sve češće prakse zlonamjernih tužbi koje imaju za cilj uznemiravanje i ušutkavanje novinara, medija i drugih nadzornih dijela, države članice trebale bi usvojiti zakonodavne okvire koji će svima omogućiti da sudjeluju u javnoj raspravi i javnim poslovima sigurno i bez straha. (Hina)