Zemlje Europske unije još se nisu dogovorile koliko bi se novca iz planiranog fonda za oporavak europskog gospodarstva od pandemije trebalo isplatiti u obliku bespovratne pomoći a koliko u zajmovima, kazao je visoki europski dužnosnik.

Europska komisija odgodila je za 27. svibnja predstavljanje prijedloga novog dugoročnog proračuna i fonda za oporavak, čiji je cilj potaknuti rast gospodarstva suočenog s najtežom krizom u europskoj povijesti, podsjeća Reuters.

"Pitanje je svih pitanja kolika će biti vrijednost fonda i koliko će iznositi zajmovi a koliko bespovratna pomoć. Tu treba odraditi još puno posla... Proces je iznimno osjetljiv”, rekao je u petak dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.

Sve zemlje članice slažu se po njegovim riječima da EK treba pribaviti novac za fond putem tržišta kapitala. Sredstva će se kanalizirati kroz novi dugoročni proračun EU-a, takozvani Višegodišnji financijski okvir.

Koplja se još lome oko pitanja treba li se novac iz fonda dodjeljivati u obliku zajmova ili bespovratne pomoći, napominje neimenovani dužnosnik, pojašnjavajući da se pojedine sjeverne zemlje protive opciji bespovratne pomoći.

"Jug traži vrlo visoku razinu... Sjevernije zemlje oklijevaju pak dati zeleno svjetlo prikupljanju novca preko tržišta kapitala. Neke trenutno kažu 'ne' bespovratnoj pomoći", dodaje.

Komisija će po njegovim riječima predložiti i da se poveća razlika između maksimalnog iznosa uplata zemalja-članica u zajednički europski proračun i limita europske potrošnje i iskoristi kao pokriće za zaduživanje na tržištu.

Trenutno je ukupna vrijednost uplata članica u proračun propisana na maksimalno 1,2 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) Unije a europska potrošnja na nekih 1,1 posto BND-a Unije.

Bruxelles predlaže da se propisani limit uplata poveća na dva posto BND-a EU-a.

Komisija razmatra i mogućnost da se novo zaduživanje 'pokrije' novim porezima, poput digitalnog i poreza na financijske transakcije.

EK pozdravlja "konstruktivni prijedlog" Pariza i Berlina o fondu za oporavak

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je "konstruktivni prijedlog" Francuske i Njemačke o uspostavi fonda za oporavak, koji je na tragu prijedloga koji priprema Komisija i koji će voditi računa o stajalištima zemalja članica i Europskog parlamenta.

"Pozdravljam konstruktivni prijedlog Francuske i Njemačke, koji prepoznaje veličinu ekonomskog izazova s kojima je suočena Europa i koji s pravom ističe potrebu iznalaženja zajedničkog rješenja u čijem središtu je europski proračun. Taj prijedlog ide u smjeru onoga koji priprema Komisija i koji će također uzeti o obzir stajališta svih država članica i Europskog parlamenta", kaže se u prvoj reakciji Ursule von der Leyen na njemačko-francuski prijedlog.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron objavili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare nakon razgovora videovezom da zajednički predlažu uspostavu fonda za oporavak u visini od 500 milijardi eura.

Macron i Merkel objavili su u zajedničkoj izjavi prijedlog da se ovlasti Europsku komisiju da u ime EU-a posuđuje novac na tržištima kapitala. Tako bi se uspostavio fond za oporavak težak 500 milijardi eura, iz kojeg bi se dodijeljivala bespovratna pomoć najteže pogođenim zemljama i sektorima u koronakrizi.

Europska komisija je najavila da će novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna i instrumenta za oporavak gospodarstva od posljedice pandemije koronavirusa objaviti 27. svibnja. Sada su je Njemačka i Francuska pretekli i pitanje je koliko se prijedlog Komisije može razlikovati od prijedloga dviju ekonomski najjačih članica. S druge strane, za dogovor o sedmogodišnjem proračunu i instrumentu za oporavak potrebna je suglasnost svih zemalja članica i pristanak Europskog parlamenta, koji je zatražio znatno veći iznos - dvije tisuće milijardi.

(Hina)