Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje. Najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10, 8 posto.

Slijede Francuska s 10,6 posto pada i Grčka s 9 posto.

Najmanji pad očekuje se u Poljskoj (4,6 posto), Danskoj (5,2 posto), Švedskoj (5,3 posto), te Rumunjskoj i Malti po 6 posto.

U najvećem gospodarstvu, Njemačkoj, očekuje se pad od 6,3 posto.

Europska komisija je u utorak dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva na 10,8 posto ove godine, a za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Europska komisija je u utorak objavila privremene ljetne prognoze, koje za razliku od proljetnih i jesenskih sadrže samo podatke o BDP-u i inflaciji.

U proljetnim ekonomskim prognozama, prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo ove godine palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu se očekuje još veći pad.

"Dostupni visokofrekventni indikatori i indikatori raspoloženja upućuju na to da je najniža gospodarska aktivnost možda dosegnuta u travnju, nakon čega može uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju", navodi Komisija.

EK ponavlja svoju ocjenu da je hrvatsko gospodarstvo ušlo u koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008., ali da će zbog velikog pada ove godine ostati ispod razine od prije te krize.

Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovici godine i kasnijeg oporavka.

Komisija procjenjuje da će se privatna potrošnja brzo oporaviti s otvaranjem gospodarstva, budući da su izbjegnuta velika otpuštanja zahvaljujući vladinim mjerama za potporu plaća.

Sadašnji i budući projekti koji se financiraju europskim sredstvima i nekoliko mjera za potporu likvidnosti poduzeća trebali bi olakšati oporavak investicija.

Očekuje se da će veliki turistički sektor, koji predstavlja većinu izvoznih usluga, ostati u depresiji ove godine, a sljedeće će se samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima.

Za oporavak izvoza trebat će više vremena, između ostaloga s obzirom na pogoršane globalne izglede i neizvjesnosti vezane uz globalnu trgovinu.

Stopa inflacije blago je porasla u prvom tromjesečju ove godine zbog učinka smanjenja PDV-a na neprerađenu hranu u 2019. godini.

Od tada je postala negativna, uglavnom zbog značajnog pada cijena energije, za koje se očekuje da će ostati glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. godini.

Također se očekuje kako će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali se očekuje kako će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i 2021. godini.

Hrvatska među tri najpogođenija gospodarstva u EU

Pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica Europske unije, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu, stoji u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama koje je Komisija objavila u utorak.

"Udar na gospodarstvo EU-a simetričan je jer je pandemija pogodila sve države članice. Međutim, očekuje se znatna asimetričnost pada gospodarstva u 2020. i jačine oporavka u 2021. Prema sadašnjim predviđanjima, razlike u opsegu posljedica pandemije i snazi oporavka među državama članicama bit će još izraženije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi", navodi Komisija.

Prosječno, gospodarstvo europodručja u 2020. smanjit će se za 8,7 posto, a u 2021. rasti 6,1 posto.

Kad je riječ o gospodarstvu cijelog područja EU-a, predviđa se smanjenje za 8,3 posto u 2020. i rast za oko 5,8 posto 2021.

Prema sadašnjim predviđanjima, smanjenje u 2020. bit će znatno veće od 7,7 posto predviđenih za europodručje i 7,4 posto predviđenih za EU u cjelini u proljetnoj prognozi, od 6. svibnja.

Rast u 2021. također će biti nešto slabiji nego što se predviđalo u proljeće.

"Ova prognoza pokazuje razorne gospodarske učinke pandemije. Zahvaljujući mjerama politike koje su poduzete diljem Europe udarac za naše građane donekle je ublažen, ali sve su veće razlike, nejednakosti i nesigurnost. Zbog toga je tako važno da brzo postignemo dogovor o planu oporavka koji je predložila Komisija. To će nam omogućiti da u ovom kritičnom trenutku vratimo povjerenje u naša gospodarstva i osiguramo im priljev novih sredstava", izjavio je povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis upozorava i na opasnost od drugog vala pandemije.

"Gospodarske posljedice ograničenja kretanja teže su nego što smo prvotno očekivali. Situacija je i dalje teška i izloženi smo brojnim rizicima, primjerice mogućem novom velikom valu infekcija. Ova prognoza zorno pokazuje zašto je za oporavak gospodarstva nužno da postignemo dogovor o našem ambicioznom paketu za oporavak, Next Generation EU. Možemo očekivati da će nam ova i sljedeća godina donijeti oporavak, ali trebamo budno pratiti razlike u njegovu tempu. Moramo nastaviti štititi naše radnike i poduzeća i pomno koordinirati politike na razini EU-a kako bismo iz krize izišli snažniji i ujedinjeni", kaže Dombrovskis.

Komisija navodi da se utjecaj pandemije na gospodarsku aktivnost znatno osjetio već u prvom tromjesečju 2020., iako je većina država članica počela uvoditi mjere ograničenja kretanja tek sredinom ožujka.

S obzirom na mnogo dulje razdoblje poremećaja i ograničenja kretanja u drugom tromjesečju 2020., očekuje se da će se gospodarstva smanjiti znatno više nego u prvom tromjesečju.

S druge strane, rani podaci za svibanj i lipanj upućuju na to da je najteže razdoblje možda prošlo. Očekuje se da će oporavak dobiti na zamahu u drugoj polovini godine, iako će i dalje biti nepotpun i neujednačen među državama članicama, dodaje Komisija.

Što se inflacije tiče, trenutačno se predviđa da će ona u europodručju, izmjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 0,3 posto u 2020. i 1,1 posto 2021.

Predviđa se da će inflacija u EU27 iznositi 0,6 posto u 2020. i 1,3 posto u 2021.

(Hina)