Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u petak kako su najnoviji statistički podaci o padu BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje za prvo tromjesečje u skladu s Vladinim projekcijama, ali i poručio kako će sljedeća objava DZS-a za drugo tromjesečje sigurno imati pozitivan predznak.

Upitan za komentar pad BDP-a za 0,7 posto u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Marić je rekao kako je to najniži pad od izbijanja pandemije koronavirusa, dakle u posljednja četiri tromjesečja.

"Kada usporedimo prvo tromjesečje ove s posljednjim tromjesečjem prošle godine to je rast od 5,8 posto", naglasio je.

Podsjetio je da je Vlada prije nekoliko dana izašla s programom konvergencije gdje su predstavljeni ažurirane projekcije za cijelu godinu (rast BDP-a u ovoj godini od 5,2 posto) te da javno ne izlazi s tromjesečnim procjenama.

"Ovaj podatak se u potpunosti uklapa u našu ukupnu brojku za cijelu godinu, čak je i nešto malo bolji od onoga što je stavljeno u projekcije za cijelu godinu. Očekivali smo u prvom kvartalu pad od oko jedan posto, a on je nešto manji, 0,7 posto", naveo je Marić.

Analizirajući pojedine sastavnice BDP-a, naglasio je da su sve manje više malo i iznad originalnih očekivanja.

"Osobna potrošnja je zabilježila pad od 0,4 posto. Neki će reći da je to iznenađujuće s obzirom da je rast trgovine na malo u prvom tromjesečju bio preko četiri posto. Međutim, sada se vidi da na ovakav rezultat osobne potrošnje najviše utjecaja ima pad usluga", naglasio je Marić, objašnjavajući kako se radi o padu domaćih ugostiteljskih, prometnih, prijevozničkim i sl. usluga, ali isto tako i padu uvoza usluga.

S druge strane, ističe kako investicije drugo tromjesečje zaredom rastu solidnom stopom, više od četiri posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju, što je, po njemu, također dobar pokazatelj nagovještaja onoga što nas čeka.

I izvoz roba ponovno drugo tromjesečje za redom raste više od osam posto. Međutim, u isto vrijeme imamo vrlo visoki pad izvoza usluga ali i uvoza usluga.

Po podatcima DZS-a, izvoz roba i usluga pao je za 0,9 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini, pri čemu je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, a porasla je i državna potrošnja, i to za 0,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju danas objavljeni stratisički podatci.

"Sve skupa kada zbrojimo i oduzmemo, ova brojka od 0,7 posto u potpunosti je uklopljena u našu projekciju za cijelu godinu. Za cijelu godinu mi i dalje stojimo, kao što smo i predstavili, pri procjeni rasta BDP-a za 5,2 posto u ovoj godini, a kada se tome pridoda i činjenica da se taj rast nastavlja i iduće godine, po stopi od 6,7 posto, to nas dovodi do situacije da ćemo dosegnuti onu predkriznu razinu BDP-a, iz 2019. godine, već 2022. godine", istaknuo je ministar financija.

Podsjetio je pritom kako je Hrvatskoj trebalo 11 godina da izađe iz prošle krize, a ovaj će se put izlazak iz krize dogoditie puno brže, ako ne dođe do nekih dodatnih neočekivanih reprekusija.

Stavljajući Hrvatsku u kontekst drugih zemalja članica EU, Marić je istaknuo da su u prvom tromjesečju, prema podacima s kojima raspolaže, samo tri zemlje ostvarile gospodarski rast - Francuska, Litva i Slovačka - a Hrvatska je odmah nakon njih, dakle zemlja s najnižim padom u prvom tromjesečju.

Inače BDP je na razini cijelu EU u prvom tromjesečju prosječno pao za 1,8 posto.

Marić je posebno apostrofirao dvije zemlje koje, poput Hrvatske, imaju iznadprosječni udio usluga u BDP-u, posebno turizma, i sličnu strukturu gospodarstva - Španjolsku i Portugal, koje su u prvom tromjesečju imale pad za više od četiri odnosno više od pet posto.

Ministar financija procjenjuje i kako nas u drugom tromjesečju očekuje vrlo snažan rast jer je svjestan da je trend iz kvartala u kvartal sve su bolji pokazatelji.

"S druge strane imat ćemo bazni efekt, jer lani je u drugom tromjesečju bio rekordni pad BDP-a, za više od 14 posto", kazao je.

Marić procjenjuje i kako će sljedeća objava DZS-a o BDP-u sigurno imati pozitivan predznak.

Pod pretpostavkom ovih brojki koje imamo proteklih dana, sa sve većom procijepljenošću stanovništva, možemo očekivati da ova turistička sezona bude bolja od lanjske, istaknuo je.

Ministar financija je na upite oko povrata poreza na dohodak, odgovorio kako će sva rješenja i povrati ići do kraja ovog mjeseca. Radi se o ukupno nešto više od 1,8 milijardi kuna, od čega se oko 700 milijuna kuna odnosi na povrat temeljem poreznih olakšica za mlade do 30 godina.

Hrvatsko gospodarstvo palo 0,7 posto, najmanje od početka koronakrize

Hrvatsko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju ove godine 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najmanji pad od početka koronakrize i pokazuje da je gospodarstvo na putu oporavka.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu pao 0,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je četvrto tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto.

No, to je slabiji podatak nego što se očekivalo. Od šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih troje očekivalo je rast BDP-a između 0,7 i 4 posto, dvoje stagnaciju, a jedan pad od 6 posto.

Ipak, gospodarstvo je na putu oporavka, nakon što je prošle godine zbog posljedica pandemije koronavirusa palo rekordnih 8,4 posto.

Pad gospodarstva u prvom tromjesečju posljedica je daljnje slabosti osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava pala je u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je znatno manji pad nego u prethodnom kvartalu.

Izvoz roba i usluga pao je, pak, za 0.9 posto na godišnjoj razini, također znatno sporije u odnosu na prethodno tromjesečje. Pritom je izvoz roba porastao 8,3 posto, dok je izvoz usluga potonuo 18,6 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 2,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba porastao za 1 posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto.

No, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 4,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 4,2 posto u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto na godišnjoj razini.

Iznad prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju porastao 5,8 posto na kvartalnoj razini, dok je na godišnjoj razini skliznuo 0,9 posto.

Tako je u odnosu na prosjek Europske unije hrvatsko gospodarstvo zabilježilo bolje rezultate.

Naime, prema podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u odnosu na prethodni kvartal skliznuo 0,4 posto.

(Hina)