Ugovor za koncesiju za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u Luci Rijeka procijenjene vrijednosti 20 milijardi kuna, s utvrđenim fiksnim iznosom koncesijske naknade od dva milijuna eura godišnje na razdoblje od 50 godina, potpisan je u petak u Rijeci.

Ugovor su potpisali ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, izvršni direktor tvrtke APM Terminals Morten Engelstoft i predsjednik uprave Energia naturalis grupe Pavao Vujnovac u ime koncesionara ENNA Logic.

Koncesionari se obavezuju izgraditi infrastrukturu i potpuno opremiti Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, što obuhvaća izgradnju 280 metara nove operativne obale sa zaobaljem i njeno opremanje, te jamče kontejnerski promet od milijun kontejnerskih jedinica u prve dvije godine rada terminala.

U sklopu projekta Rijeka Gateway odrađena je Faza 1 novog Zagreb Deep Sea terminala s 400 metara operativne obale i dubinom mora od 20 metara. Gradnja je dovršena u svibnju 2019. godine. Javno otvaranje ponuda za koncesiju održano je u svibnju 2021. godine, te je ponuda APM Terminals i ENNA Logic ocijenjena valjanom pa je Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka donijelo odluku o dodjeli koncesije u lipnju.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković koji je nazočio potpisivanju ugovora, cijenio je da je riječ o uspješnom okončanju dugogodišnjih napora vezanih uz projekt Rijeka Gateway.

- Ovaj ugovor će stvoriti preduvjete da riječka luka zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu i time postane najvažniji morski izlaz za središnju i jugoistočnu Europu. Kapacitet i stratešku poziciju luke Rijeka prepoznao je APM Terminals, jedan od najuglednijih međunarodnih operatera kontejnerskih terminala, a s domaćim partnerom ENNA Logic, dijelom šire grupacije Energia naturalis, daje dodatni kredibilitet izvodljivosti - ustvrdio je Plenković.

"Činjenica da se jamči kontejnerski promet od 1 milijun TEU u prve dvije godine rada terminala, daje nam razloga za optimizam i za dodatna ulaganja", naglasio je.

Zahvalivši svima koji su u Lučkoj upravi napravili ogroman prvi dio posla, pojasnio je da se sada radi o fazi nadgradnje, koja dolazi nakon godina ulaganja i izgradnji i koja će obvezivanjem na izgradnju 280 metara nove obale sa zaobaljem i opremanjem dobiti svoju punu dimenziju.

"Posebno je važno da je u svibnju 2019. završena ta prva faza kada je izgrađeno 400 metara obale, i to uz organizaciju Lučke uprave, uz zajam Svjetske banke i uloženo je već 109 milijuna eura. Time shvaćamo značaj i vrijednost ove investicije", rekao je premijer Plenković.

Pritom je istaknuo važnost ceste D403, koja je direktna veza između čvora Škurinje na riječkoj obilaznici i Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala, a na taj će način terminal biti spojen na mrežu hrvatskih autocestu autocesta što će mu osigurati operativnost na najbolji mogući način.

Terminal je važna za stratešku autonomije Hrvatske

"Posebno mi je drago da će ovaj terminal značiti veliku šansu za gospodarski razvoj Hrvatske", poručio je istaknuvši da su poremećaji u lancima dobave i u prometu u svijetu doveli do rasta cijena energenata, ali i do manjka opskrbe pojedinim robama.

"Sve to govori koliko je važno za našu stratešku autonomiju imati ovakav terminal s kojim Hrvatska kao država dobiva na snazi", dodao je.

Uz plutajući terminal za ukapljeni plin, s kojim je Hrvatska stavljena na energetsku karu Europe, s ovakvim terminalom stavljena je i na prometnu i gospodarsku kartu svijeta.

"Zato će Vlada nastaviti ulaganja u infrastrukturu, koristiti naš kvalitetan i snažan međunarodni položaj, koristiti nacionalna i međunarodna financijska tržišta i ulagati u projekte koji će dugoročno osigurati gospodarski rast Hrvatske", poručio je predsjednik Vlade. (iPress)