Danas je održana tiskovna konferencija Nezavisne liste Filipa Zoričića, na temu “Urbanizam i kultura”, kao posljednja točka predstavljanja Programa. Na konferenciji su bili prisutni koordintori i članovi  timova za urbanizam i kulturu: Ivana Mohorović, Selma Ibrišagić, Vito Paoletić i Ivan Žagar.

URBANIZAM (Ivana Mohorović, dipl. oec.)

Prostorno planiranje grada i upravljanje javnim prostorom mora se provoditi putem suodlučivanja i što je još važnije međusobnog povjerenja gradske uprave, stručnih tijela i zainteresiranih građana. Rezultat je zajednička vizija urbanističkog razvoja grada, na kojoj se temelji planiranje, izgradnja i upravljanje gradskim proračunom. Urbanistički razvoj grada ne može se planirati od izbora do izbora, jer mora postojati dugoročna strategija i vizija kako želimo da naš grad izgleda za 10, 20 ili 30 godina.

Život uz more

Zadnjih 150 godina Grad Pula se razvijao širenjem svoje centralne jezgre na nova stambena satelitska naselja, dok je obala na konstantnom čekanju. Planiranje obalnog pojasa, njegova transformacija, prenamjena zona, ali i očuvanje i revitalizacija povijesnih vrijednosti, trebali bi biti osnovni put razvoja sljedećih godina. Život uz more nešto je što su Puljani zaboravili i velika gradska riva je mjesto na kojem se mora dogoditi izlaz na more na svim njegovim dijelovima. To bi trebao biti osnovni put urbane regeneracije Pule.

Stoga, kao prioritetne projekte planiramo: uređenje i proširenje gradske rive sa novom šetnicom od Foruma do Katarine,  zatim izgradnju Trga ispred Arene sa podzemnom garažom, uređenje parkirališta na Mandraču i izgradnju garažne kuće na Marsovom polju. Projekte ćemo financirati putem javno-privatnog partnerstva i iz dostupnih EU fondova. Naš dugoročni cilj je da strogi centar grada postane pješačka zona.

Stari grad Pule je većinom zapušten, fasade, krovovi i pločnici su u katastrofalnom stanju, što nije više samo estetski, nego sve više i problem sigurnosti. Poslovni prostori, također većinom u vlasništvu Grada, zjape sablasno prazni. Želimo aktivno učestvovati u uređenju i revitalizaciji starogradske jezgre. Postoje sjajni primjeri europskih gradova koji su u tome uspješni kao na primjer Ljubljana, Trst…Nije potrebno izmišljati toplu vodu. Potrebna je samo volja gradske uprave i preuzimanje njihovih primjera dobre prakse.

MUZIL- JAVNI I BOTANIČKI/EKOLOŠKI PARK (Ivna Bevanda, magistrica kulture i turizma)

Mišljenja smo da Muzil treba biti javni park, OTVOREN ZA GRAĐANE, u kojem se na održiv način isprepliću razni javni sadržaji i kao prostor za novi gradski park od 200 ha. Treba iskoristiti postojeće resurse kao što je utvrda Marie Louise, a da javni park bude i Botanički vrt čime bi se očuvala prirodna raznolikost i bogatstvo prostora kako bi bio prilagođen svakom stanovniku i dobronamjerniku u gradu.

Bogatstvo prirodne i kulturne baštine čini temeljni element jedne destinacije. Parkovi prirode, kulturna bogatstva, preduvjet su dobrog ugođaja i promocije grada. Glavni strateški ciljevi hrvatskog turizma su uspješno povezati prirodnu i kulturnu baštinu.

Aromatične, ljekovite i začinske kulture dio su naše baštine i tradicije  Istre, a time i Pule kao  djela   Mediterana.

Danas botanički vrtovi imaju veliku obrazovnu, kulturno-povijesnu i turističku vrijednost te su nerijetko zaštićeni kao spomenici prirode i kulture (spomenici vrtne arhitekture). Botanički vrtovi postaju pravi istraživački centri i instituti od primarnog razvojnog značaja te edukativni centri za podršku općeg gospodarskog razvoja. Na takvim mjestima  velika je potreba za zapošljavanjem velikog broj stručnjaka kroz multidiciplinarni pristup.

Svi suvremeni i kulturni gradovi i njihove politike ovu problematiku stavili su kao jedno od primarnih zadataka, ali ne samo na papiru već i u realizaciji.

Pula je već odavno trebala biti prepoznatljiva u tom kontekstu.

Urbani prostori koji imaju sve manje zelenila mogu biti atraktivni prostori, koji  bi se ovakvim proizvodima uključili u zelenu ili čistu ekonomiju 21. stoljeća. Razvojem eko-botaničkih prostora omogućava se i stvaranje novih sadržaja za razvoj gospodarstva uopće.

KULTURA (dr.sc. Vito Paoletić, prof.)

Kao članovi građanske nezavisne liste u području kulture želimo ponajprije upoznati naše sugrađane - dionike gradske kulture i poslušati njihova razmišljanja o stanju kulture u našem gradu i o pravom putu kojim se ona mora dalje kretati. U tom bismo smislu sazvali svojevrstan forum djelatnika u kulturi, kako bismo iz prve ruke čuli probleme, ali i prijedloge boljitka.

Kulturnoj i umjetnoj djelatnosti želimo omogućiti najbolje moguće uvjete, a sve kako bi prvenstveno starogradska jezgra ponovno proživjela nakon razdoblja pandemije. Obogaćivanje kulturne scene, koja mora postati još raznovrsnija, jedan je od preduvjeta da se život uopće vrati u grad. Kandlerovu bismo ulicu željeli preobraziti u umjetničku četvrt dodjeljivanjem dostupnih prostora određenim obrtničko-umjetničkim djelatnostima i po povoljnijim uvjetima. Giardini moraju ostati i postati pravi dnevni urbani boravak građana, a ugostiteljska bi se djelatnost trebala bolje definirati obzirom da se radi i o stambenoj četvrti. Smatramo da se mora ograničiti trend koji Giardine polako pretvara u diskoteku na otvorenom.

Stvaranjem gradskih umjetničkih stipendija želimo pomoći darovitima, ali namjeravamo pokrenuti i program u sklopu kojega će Pula moći ugostiti talentirane, ponajprije mlađe umjetnike, kako bi oni svojom prisutnošću u gradu surađivali s domaćim kulturnim udrugama i ustanovama te time obogatili kulturni život grada. Kroz takve bi se i slične projekte mogla revitalizirati i ojačati kulturna suradnja s pobratimljenim gradovima, za koju smatramo da je nedovoljno iskorištena. Nadalje, predlažemo aktivnu suradnju s visokoškolskim ustanovama, bez zadiranja u njihovu autonomiju, već stvaranjem mogućnosti da one postanu otvorenije, dostupnije i prepoznatljive građanima, a s ciljem populariziranja znanosti i kulture na kojima se u tim institucijama radi.  

GLAVNI PROJEKTI U KULTURI (Ivan Žagar, prof.)

1. Muzej grada Pule

Glavni adut našega programa jest promicanje ideje i stvaranje uvjeta za osnivanje Muzeja grada Pule. Smatramo da bi trebao biti u užem centru grada, u zgradi iz austrougarskog razdoblja, čije bi pročelje bilo „presvučeno“ kombinacijom stakla, sajli i željeza, zbog čega bi njezina vanjština zrcalila spoj prošle i suvremene Pule.

Pula ima dugu tradiciju urbaniteta, koji seže u sredinu 1. st. pr. Krista. Tako bi i Muzej imao šest tematskih cjelina: rimsko razdoblje, srednji i novi vijek, austrougarsko razdoblje, talijansko razdoblje, doba Jugoslavije te od 1991. razdoblje hrvatske neovisnosti. Te bi cjeline činile ovaj muzej kompaktnom cjelinom koji bi na zoran način zrcalio prošlost grada.

2. Pula film festival

Pula Film Festival pulski je proizvod i trebao bi biti svjetska vizit-kartica našeg grada. No sadašnja koncepcija koja uključuje isključivo nacionalni program nije održiva iz razloga što je domaća produkcija nekvalitetna, a filmovi uglavnom srednje i niske kvalitete. Zbog toga je naša ideja da potaknemo promjenu koncepta manifestacije kako bi se ona transformirala u Festival regionalnog filma, gdje bi se pored filmova s prostora bivše Jugoslavije natjecali i oni s područja drugih država iz okruženja: Italije, Austrije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Albanije. Time bi festival dobio na kvaliteti i ugledu, postao prepoznatljiv i van Hrvatske te zauzeo mjesto na festivalskoj karti Europe.

3. Istarsko narodno kazalište

Istarsko narodno kazalište je najveća profesionalna kazališna kuća u Istri. Smatramo da su predstave premalo vidljive te tematski dosta nedostupne širem građanstvu. Smatramo da bi u svrhu podizanja gledanosti predstava u INK trebalo zaposliti stalnu glumačku postavu (ansambl), ali birane glumce dokazane kvalitete, čime bi kazalište pokrenulo vlastitu produkciju. Također, smatramo da bi trebalo poraditi na češćem dovođenju gostujućih predstava iz kazališta iz okruženja s istog govornog područja: iz Rijeke, Zagreba, Osijeka, Splita, Sarajeva, Beograda, Podgorice i drugih gradova. Vjerujemo da je trenutno stanje uvjetovano tako da se novac iz Proračuna za kulturu ne raspoređuje dobro pa u tom kontekstu taj dio treba popraviti i bilo bolje i za INK i za ostala mala kazališta koja djeluju.

U sklopu rada INK predlažemo i pokretanje i stalan angažman lutkarske scene, kako bismo vratili naše talentirane lutkare u Pulu i time ojačali i proširili program kazališta, uz već navedeni ansambl i scenu za djecu i mlade. To bi i onoj krilatici "Pula grad djece" dalo jasniju dimenziju. Zbog svega navedenog smatramo da bi funkcioniranje kazališta bilo podignuto na višu razinu, čime bi kultura grada Pule svakako dobila na kvaliteti. (Izborni stožer)