Franjo je bio papa blizak narodu i želio je Crkvu otvorenu za sve, rekao je u subotu na njegovom ispraćaju talijanski kardinal Giovanni Battista Re.

Nit vodilja Franjinog dvanaest godina dugog pontifikata bila je „Crkva kao kao kuća za sve”, rekao je Re, 91-godišnji dekan kardinalskog zbora koji je vodio sprovodnu misu za pokojnog poglavara Rimokatoličke Crkve.

Talijanski kardinal rekao je da je Franjo bio „papa koji je želio biti među ljudima, s otvorenim srcem za svakoga”.

„Osim toga bio je osjetljiv na ono novo što je izranjalo u društvu, kao i na ono što je Duh Sveti poticao unutar Crkve”.

Battista Re je u ceremoniji na Trgu svetog Petra rekao da je Franjo bio „vrlo spontan”, s „neformalnim načinom ophođenja sa svima”, čak i onima daleko od Crkve.

„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba”.

Zagovarao je Crkvu koja brine o problemima koji razdiru suvremeni svijet, koja će se „privinuti nad svakim čovjekom, bez obzira na vjeru i životne okolnosti”.

Franjo je najviše brinuo za one marginalizirane poput siromašnih ili izbjeglica, stoga ne čudi da je njegovo prvo putovanje bilo na Lampedusu, „otok simbol tragedije migracija”.

Battista Re je od ukupno 47 apostolskih putovanja spomenuo i Franjin posjet grčkom otoku Lezbosu s pripadnicima drugih crkvi, misu održanu na granici Meksika i SAD-a te putovanje u Irak 2021., održanom usprkos velikom sigurnosnom riziku.

Mostovi, a ne zidovi

Talijanski kardinal je na tragu Franje, koji je pozivao na „gradnju mostova, a ne zidova”, poslao poruku o važnosti mira.

„Rat uvijek ostavlja svijet gorim nego što je bio prije. Rat je uvijek bolan i tragičan poraz za sve”, poručio je dekan kardinalskog zbora pred pedesetak svjetskih čelnika koji su stigli u Vatikan pozdraviti se od Franje.

„Suočen s bijesom mnogih ratova (...) s njihovim neljudskim strahotama (...), papa Franjo nikada nije prestao podizati svoj glas kako bi molio za mir i pozivao na razum, na poštene pregovore kako bi se pronašla moguća rješenja“, izjavio je mons. Re, podsjećajući na Jorge Bergogliov ponovljeni poziv da se „grade mostovi, a ne zidovi“.

Re je naglasio da se Franjo davao do kraja.

"Unatoč svojoj posljednjoj krhkosti i patnji, papa Franjo odlučio se davati do posljednjeg dana svog života", rekao je Re.

"Slijedio je stope svog Gospodina, dobrog Pastira, koji je volio svoje ovce do te mjere da je za njih dao i vlastiti život", rekao je.

Nakon završetka sprovodne mise povorka s tijelom pape Franje uputit će se rimskim ulicama do bazilike svete Marije Velike, gdje će biti pokopan.

Posljednji ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, počeo je u subotu u Vatikanu na Trgu svetog Petra kada je iznesen njegov lijes iz bazilike svetog Petra.

Sprovodna misa započela je zborom, a talijanski kardinal Giovanni Battista Re, dekan kardinalskog zbora, održat će propovijed i predvoditi euharistijsko slavlje koje će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.

Zagrebački nadbiskup u miru Josip Bozanić bio je među kardinalima koji su ispratili lijes iz bazilike svetog Petra.

Battista Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu.

No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.

Na Trgu svetog Petra je mnoštvo katoličkih vjernika i svjetskih vođa te desetak monarha. Rimska policija procijenila je da se do početka mise okupilo najmanje 140.000 ljudi.

Trump, Macron, Zelenskij, Milei, Planković, Milanović...

U Rim su na ispraćaj doputovali, među ostalima i američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, britanski premijer Keir Starmer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski Luiz Inacio Lula da Silva i glavni tajnik UN-a António Guterres, a tu su i čelnici Italije.

Sprovodu nazoči ukupno 162 službene delegacije.

Hrvatsku predstavljaju predjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković.

Ispraćaj pape Franje, koji je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina, održat će se danas na Trgu svetog Petra. Papa će potom biti pokopan u rimskoj bazilici svete Marije Velike.

U Vatikanu je sve spremno za sprovod pape Franje. Lijes s tijelom pape Franje od srijede je bio izložen u bazilici svetog Petra. Do sada mu se poklonilo više od 250.000 ljudi. Vjernici su u baziliku mogli do jučer do 19 sati, kada su zatvorena vrata, te je uslijedila ceremonija zatvaranja lijesa i posljednje pripreme za sprovod.

U vjerskim objektima u Hrvatskoj i Apostolskoj nuncijaturi otvorene su knjige žalosti u povodu smrti pape Franje. Vjernici se od voljenog Pape opraštaju lijepim riječim, mislima, molitvama i zagovorima.

TKO PRISUTSTVUJE?

Očekuje se da će više od 200.000 ljudi prisustvovati ceremoniji na prostranom trgu ispred bazilike svetog Petra. Dosad je potvrđena nazočnost oko 50 šefova država, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa i 10 vladajućih monarha.

Čelnici iz Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, Brazila, institucija EU-a i Franjine domovine Argentine također su potvrdili svoj dolazak.

Na Trgu svetog Petra bit će i hrvatski predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković

ZATVARANJE LIJESA

Nakon završetka mimohoda građana koji su mu željeli odati počast, Franjin lijes je zapečaćen u petak navečer na privatnoj ceremoniji koju je vodilo osam kardinala.

Papino lice prekriveno je bijelim svilenim velom, a tijelo poškropljeno svetom vodom.

Papinski predmeti poput kovanica i medalja koje su kovane tijekom njegova pontifikata postavljeni su u lijes. U lijes je postavljen i poseban dokument s popisom ključnih točaka njegovog 12-godišnjeg papinstva.

Franjo je zatražio da bude pokopan u jednostavnom drvenom lijesu obloženom cinkom, suprotno od svojih prethodnika koji su pokopani u tri međusobno povezana lijesa od čempresa, olova i hrasta.

SPROVODNA MISA

U subotu ujutro papin lijes bit će iznesen iz bazilike na trg. Sprovodna misa trebala bi započeti u 10 sati zborom koji će pjevati uvodne obrede na latinskom.

Talijanski kardinal Giovanni Battista Re održat će propovijed i predvoditi misu koju će, kako se očekuje, koncelebrirati 220 kardinala i 750 biskupa i svećenika u blizini oltara te više od 4000 drugih svećenika koji će koncelebrirati na trgu.

Na sprovodu pape Ivana Pavla II. 2005. godine, propovijed je održao njemački kardinal Joseph Ratzinger koji će 11 dana kasnije biti izabran za papu Benedikta XVI.

Re ne može ući u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu. No, vatikanski promatrači vjeruju da bi on u propovijedi mogao izreći smjernice koje bi njegovi kolege kardinali trebale slijediti.

RASPORED SJEDENJA

Službene delegacije sjedit će u dijelu desno od oltara, na vrhu stepenica koje vode prema bazilici svetog Petra. "Najbolja mjesta" trebali bi imati predsjednik Franjine domovine Argentine i predsjednik i premijerka Italije. Prednost nad ostalim šefovima država imat će i vladari i vladarice poput španjolske i belgijske kraljevske i monegaške kneževske obitelji.

Ostali državnici bit će raspoređeni abecednim redom po francuskim nazivima njihovih zemalja.

Bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je bio meta stalnih Trumpovih kritika, prisustvuje sprovodu, ali neće biti dio službene američke delegacije. To znači da će Biden, odani katolik, sjediti dalje unatrag, s drugim VIP osobama.

POKOP

Franjo će zatim biti pokopan prema svojoj želji u bazilici svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore), prema kojoj je gajio posebnu pobožnost. Posljednji papa pokopan izvan vatikanskih zidina bio je Leon XIII., koji je umro 1903. godine i pokopan je u bazilici svetog Ivana Lateranskog. Posljednji papa pokopan u bazilici svete Marije Velike bio je Klement IX. 1669. godine.

Pogrebna povorka putovat će do bazilike od sv. Petra hodajućim tempom. Duž rute duge oko 5,5 km prolazit će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum. Uz trasu se očekuje mnoštvo ljudi.

Skupina siromašnih bit će prisutna na stepenicama koje vode do bazilike Marije Velike kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu predanost služenju siromašnima i potlačenima. Pokop će biti privatan. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora bit će samo ispisano Franjino ime na latinskom, Franciscus. Bit će pokopan u zemlju, u niši između dviju kapela u crkvi.

ŠTO SLIJEDI?

Papin sprovod označava prvi od devet dana žalosti za globalnu Crkvu. Još jedna misa žalosti održat će se na Trgu svetog Petra u nedjelju. Predvodit će je talijanski kardinal Pietro Parolin, koji se često smatra vodećim papinskim kandidatom.

U narednim danima Vatikan će objaviti datum početka konklave koja će izabrati Franjinog nasljednika. Malo je vjerojatno da će ona početi prije 6. svibnja. (Hina/foto EPA)