Europska komisija je u četvrtak znatno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva, koje bi u ovoj godini trebalo rasti 8,1 posto, što je treći najbolji rezultat u Europskoj uniji.

Komisija je u četvrtak objavila jesenske ekonomske prognoze koje predviđaju snažniji oporavak europskog gospodarstva od očekivanog nakon velikog pada u 2020. godini zbog pandemije koronovirusa. Hrvatsko gospodarstvo je među prva tri po procijenjenom rastu BDP-a u ovoj godini iza Irske, koja bi trebala rasti 14,6 posto i Estonije 9 posto.

Komisija je u ljetnim ekonomskim prognozama procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva od 5,4 posto, a sada je to podignuto na 8,1 posto. U sljedećoj godini očekuje se rast hrvatskog gospodarstva od 5,6 posto, nešto manji u odnosu na ljetne prognoze (5,9) posto, a 2023. očekuje se usporavanje i rast od 3,4 posto. Procjene Komisije za ovu godinu nešto su niže od procjena hrvatske vlade koja očekuje rast od 9 posto. Sljedeće godine Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast BDP-a nakon Malte čije bi gospodarstvo trebalo rasti 6,2 posto.

“Oporavak hrvatskog gospodarstva nastavio se i u 2021., ponajviše zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji i boljim od očekivanih rezultata u turističkom sektoru. Povoljna ekonomska kretanja prelila su se na tržište rada koja doživljava snažnu dinamiku zapošljavanja”, kaže se u prognozama Komisije.

Povoljni izgledi trebali bi se nastaviti u sljedeće dvije godine, razdoblje koje pokrivaju ove prognoze.

Domaća potražnja trebala bi biti glavni pokretač rasta tijekom predstojećeg razdoblja. Rast potrošnje kućanstava ostat će snažan s povoljnim kretanjima na tržištu rada. Akumulirana štednja i rast potrošačkih kredita također će pridonijeti rastu. Javna potrošnja također će pridonijeti rastu, iako se očekuje da će se taj doprinos smanjiti. Očekuje se ubrzanje investicije uz potporu Mehanizma za oporavak i otpornost te uz potporu iz prethodnog i sadašnjeg sedmogodišnjeg proračuna EU-a, zatim i zbog sredstava solidarnosti isplaćenih za oporavak od potresa. Sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u razdoblju 2020-2023. trebala bi iznositi 5,2 posto BDP-a iz 2019. godine. (H/iPress)