Vlada zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija te pokreće reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. i nastavlja s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.

Vlada je naime, u četvrtak zadužila Ministarstvo gospodarstva da radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju (iz siječnja 2009.) pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. te da nastavi s aktivnostima sudjelovanja RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem.

Vlada je primila na znanje Informaciju o pravnim mehanizmima utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju od 30. siječnja 2009. godine, koju joj je dostavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Ujedno je zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju (oba potpisana 30. siječnja 2009.), poduzme aktivnosti radi podnošenja revizije pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom u ime Republike Hrvatske, a protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL).

Ministarstvo će, prema današnjem Vladinom zaključku, nastaviti i s aktivnostima sudjelovanja Republike Hrvatske u arbitražnom postupku koji je MOL 2013. godine pokrenuo pred ICSID-jem. MOL je tu arbitražu pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo radi zaštite svojih ulagačkih prava.

Plenković: U novom okolnostima je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa Ine od MOL-a

Premijer Andrej Plenković rekao je na početku sjednice Vlade da se postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o pliskom poslovanju, pokreće jer Vlada smatra da "zbog novih presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu" takvi ugovori ne mogu opstati.

Vrhovni sud RH je krajem listopada ove godine potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupan Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Vladina odluka, kako je dodao, utemeljena je i na pravnim mišljenjima i izvijestio da se Vlada konzultirala s Državnim odvjetništvom, Katedrom za međunarodno privatno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu te s Vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om.

"U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionice koje MOL drži u Ini, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost", rekao je Plenković.

Podsjetimo, krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković je objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionica), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionice).

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.

Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.

Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

Nakon što je u prosincu 2010. MOL objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, pri čemu je poručio kako tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, uslijedila je na proljeće iduće godine i reakcija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje od strane inozemnih investitora. Hanfa je zbog sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom podnijela i prijavu Državnom odvjetništvu (DORH). Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti i USKOK koji otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 milijuna eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

RH i MOL su u slučaju Ina podnijeli i zahtjeve za arbitražom. Tako je u studenom 2013. godine MOL pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Hrvatska je, pak, početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Arbitraža koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem još uvijek nije završena.

(Hina)