Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, a u čijem je sastavu i portal MojPosao, u 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj iznosila 1.538 eura, što je čak 14% više nego godinu prije.

Medijalna plaća, koja bolje prikazuje stvarnu sliku primanja, iznosila je 1.430 eura. Drugim riječima, više od polovice zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka. U odnosu na 2024. godinu, medijalna plaća porasla je 15%.

Pogledamo li samo posljednji kvartal 2025. godine, prosječna plaća dosegnula je 1.578 eura, što je tri posto više nego u trećem kvartalu. Medijalna plaća u istom razdoblju iznosila je 1.483 eura, potvrđujući nastavak uzlaznog trenda.

U posljednjih pet godina zabilježena je i najmanja razlika između prosječne i medijalne plaće. To upućuje na zaključak da su primanja zaposlenika s nižim plaćama rasla većom brzinom smo sve bliže točki u kojoj najveći broj građana ostvaruje primanja bliska prosjeku.

Više od trećine građana zarađuje između 1000 i 1500 eura

Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38%, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1.000 do 1.500 eura mjesečno. Ipak, u usporedbi s prošlom godinom, udio građana u tom rasponu osjetno se smanjio (lani 44%), što upućuje na postupni pomak prema višim primanjima.
Taj se trend jasno vidi i u rastu broja građana u višim platnim razredima.

Primanja između 1.500 i 2.000 eura danas ostvaruje 22% zaposlenih, u odnosu na 18% godinu ranije. Još je izraženiji rast zabilježen na vrhu ljestvice te 15% građana sada ima mjesečna primanja viša od 2.000 eura, dok je prošle godine u toj skupini bilo tek 10% zaposlenih.

Plaću manju od 1.000 eura u 2025. godini primalo je 12% građana, što je gotovo upola manje nego godinu ranije, kada je u tom platnom razredu bilo 27% zaposlenih. Podaci tako potvrđuju postupno pomicanje većeg dijela radne populacije prema višim razinama primanja.

Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, lead developeri i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti svaki mjesec u džep stavljaju 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura.

Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri u prosjeku zarađuju 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači tek 984 eura mjesečno. Ispod prosjeka su i spremačice, koji primaju oko 984 eura.

IT na vrhu liste

IT industrija i dalje drži vrh ljestvice po visini plaća. Prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16% iznad nacionalnog prosjeka.

Iznadprosječne plaće bilježe i Financije i osiguranje, s primanjima višima za 5% u odnosu na prosjek, kao i sektor proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, gdje su plaće više za 6%. Sličnu razinu primanja imaju i zaposlenici u građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama (+5%), dok su proizvodnja i zanatske usluge nešto iznad prosjeka (+4%).

Plaće ispod prosjeka zabilježene su u obrazovanju i znanosti (-8%). Slijede administrativna zanimanja te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (-7%), dok prodaja, turizam i umjetnost bilježe prosječne plaće koje su oko 6% ispod nacionalnog prosjeka.

Država je najviše dizala plaće

Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20%, te u državnim tvrtkama (+18%). Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10% iznad nacionalnog prosjeka.

Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca. U mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće su u 2025. godini iznosile 1.383 eura, uz rast od 14% u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka.

S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su 5% iznad prosjeka, a u odnosu na prošlu godinu porasle su u prosjeku za 16%.

Najniže plaće i dalje su koncentrirane na istoku zemlje

U Virovitičko-podravskoj (-16%), Požeško-slavonskoj (-17%) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (-16%) prosječne neto plaće i dalje ostaju ispod 1.300 eura, što potvrđuje dugogodišnje regionalne razlike.
S prosječnom neto plaćom od 1.662 eura, što je 8% iznad državnog prosjeka, radnici u Zagrebu najplaćeniji su u Hrvatskoj. Medijalna plaća u glavnom gradu iznosi 1.520 eura, a u odnosu na prošlu godinu prosječna primanja porasla su za 14%, navodi Moj posao. (iPress)