Prema popisu iz 1991. u Istri (područje prijašnjih osam općina) je bilo 234.145
stanovnika od kojih 135.170 ili 57,7% Hrvata, 15.627 ili 6,7% Talijana i 3671 ili
1,6% Slovenaca.

Pripadnika ostalih naroda te narodnosno neopredijeljenih bilo je 79.677, a u toj skupini najbrojniji su bili "regionalno izjašnjeni (Istrani ili Istrijani). Regionalnu je odrednicu bitnijom od narodnosne smatralo 37.654 stanovnika ili
16,1% ukupnog pučanstva Istre. 

Prema popisu 2011. godine Istra ima tek 208.055 stanovnika što čini 4,85 posto stanovništva Republike Hrvatske. Njih 142.173 ili 68,33 izsjasnilo se kao Hrvati, Talijana je bilo 12.543 ili 6,03, Srba 7.206 ili 3,46, Bošnjaka 6.146 ili 2,90. Regionalno opredijeljenih ili Istrijana bilo je 25.203 ili 12,11 posto.

Posljednji popis 2021. pokazuje daljnji pad broja stanovnika, u 10 godina Istra je sa 208.055 pala na 195.794 što je pad od 6,1 posto. Dakle, Istra je u deset godina ostala bez 12,261 stanovnika što je više stanovnika koliko ih ima Grad Labin.

U Istarskoj županiji od 195.237 stanovnika njih se 76,4 posto izjasnilo Hrvatima po nacionalnoj pripadnosti, 9.784 Talijana (5.01 posto), 5,778 Srba (2.96 posto),4.838 Bošnjaka (2.48 posto) dok je popis zabilježio i 2.055 Albanaca (1,05 posto). Istrijana je 10.025 ili 5,13 posto.

Broj Istrijana pao je, dakle, na 5,13 posto, za više od dvije trećine u odnosu na prvi popis 1991. kada ih je bilo 16,1 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile na području Republike Hrvatske tek je 0,33 posto.

Najbrojniji istarski grad je Pula broji 52.200 stanovnika. Po nacionalnom sastavu tamo je najviše Hrvata - 75.88 posto, Srba je 3,01 posto dok je Talijana 3,56 posto. Regionalno opredijeljenih u Puli je 3,10 posto. U Puli 87,21 posto stanovništva govori hrvatski jezik, 3,26 posto talijanski te 1,95 bosanski.

Istrijani su, prema posljednjem popisu stanovništva, najzastupljenji u Savičenti, čak 17,39 posto te u Lupoglavu s više od 16 posto. (iPress)