Najnovija porezna reforma omogućava povećanje poreza na kuće za odmor, odnosno vikendice za nekomercijalni smještaj, i to do maksimalnih pet eura po kvadratu godišnje, piše u petak Jutarnji list, navodeći da mnogi istarski gradovi dižu porez na kuće za odmor.

Tim bi iznosom općine i gradovi mogli nadoknaditi manjak svojih prihoda koji će nastati nakon ukidanja prireza. Dosad je taj porez, primjerice, u Istri koja ima tisuće kuća za odmor iznosio maksimalnih 15 kuna po kvadratu godišnje.

Prema izračunu, za vikendicu ili apartman od 80 kvadrata dosad se plaćalo 1200 kuna, odnosno 160 eura godišnje, a sada će taj račun iznositi, ako se općine i gadovi odluče maksimalno podići iznos za tu istu kvadraturu, 400 eura.

Mnogi su istarski načelnici općina i gradova, gdje se nalazi velik broj vikendica i apartmana, pozdravili tu odluku, posebno gradonačelnici iz redova IDS-a.

- Mi smo odavno tražili da se taj iznos poveća jer se nije povećavao već 20 godina. Na razini cijele Istre taj je iznos 15 kuna po kvadratu. To je jako malo. Zato smo tražili da se poveća, ako ni zbog čega drugog, onda zbog inflacije i njezinih učinaka. Radi se prije svega o vikendicama koje su u vlasništvu stranaca. Samo na našem području ih je oko dvije tisuća - ističe IDS-ov gradonačelnik Novigrada Anteo Milos.

Rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga smatra da se i iznos od maksimalnih 5 eura po kvadratu treba dignuti, piše novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban. 

Novi raspon od 0,60 do 5 eura po četvornom metru

Novi raspon iznosit će od 0,60 do pet eura po četvornom metru korisne površine, a sad je bio od 0,66 do 1,99 eura. Može se očekivati da će većina lokalnih jedinica dignuti porez na maksimalan iznos, što će biti snažan udarac po džepu za vlasnike vikendica i apartmana, piše Tportal.

Prema Zakonu o lokalnim porezima, kućom za odmor smatra svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Znači, glavni kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je činjenica da se ta nekretnina koristi povremeno ili sezonski ili ima drugu namjenu.

Sukladno tome, kućom za odmor ne smatra se nekretnina koja se koristi cijele godine, i to neovisno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u trajnom najmu, kao ni nekretnina pogodna za stanovanje koja se uopće ne koristi.

Još početkom devedesetih godina utvrđen je raspon za oporezivanje vikendica i apartmana od pet do 15 kuna, odnosno od 0,66 do 1,99 eura, te se sve dosad nije mijenjao.

Tome je došao kraj u sklopu aktualne porezne reforme. Jedinicama lokalne samouprave Vlada je ukinula prirez, a kako ne bi imale velike financijske gubitke, dopustila im je da same odrede iznos poreza na dohodak. Uz to im je omogućila da povećaju prihode od poreza na vikendice i apartmane dizanjem gornje granice oporezivanja na pet eura.

PRIMJERI ZA KUĆE RAZLIČITE KVADRATURE

Navedene porezne izmjene stupit će na snagu od 1. siječnja iduće godine, što znači da vlasnike kuća za odmor čekaju veći izdaci. Koliko točno, pogledajte na četiri primjera.

Prema dosadašnjem rasponu poreza od 0,66 do 1,99 eura za vikendicu ili apartman od 50 kvadrata, kakve većina ljudi ima, vlasnik je plaćao minimalno 33 eura, a maksimalno 100 eura, ovisno o tome koliko su gradski ili općinski oci bili milostivi.

Iduće godine oni sretniji plaćat će 30 eura, a ondje gdje porez bude pet eura, što se može očekivati u većini lokalnih jedinica, vlasnik će morati iskeširati 250 eura na godinu.

Za vikendicu ili apartman od 30 kvadrata maksimalni porez iznosi 60 eura godišnje, a iduće godine bit će 150 eura ili čak 110 eura više. (Hina/iPress)