Umag je jutros, 15. listopada 2024. godine, odisao stoljetnom tradicijom i kulturom Crne Gore. Gotovo šezdesetak članova Bokeljske mornarice, najstarije bratovštine pomoraca na svijetu uvrštene na popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, očaralo je grad i brojnim Umažankama i Umažanima, te radoznalim posjetiteljima, poklonilo nastup koji će se dugo pamtiti.

Bokeljsku mornaricu, koja je na poziv Narodnog sveučilišta u Trstu došla na višednevnu turneju Italijom, Slovenijom i Hrvatskom, dočekali su gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, predsjednik Gradskog vijeća Ivan Belušić te članovi Zajednice Talijana “Fulvio Tomizza” Umag, ali i učenici nižih razreda TOŠ “Galileo Galilei” predvođeni učiteljicama i ravnateljem Ardenom Sirotićem.

Prema tradiciji, Bokeljska mornarica nastala je 809., kada su kotorski mornari sudjelovali u preuzimanju moći sv. Tripuna, koji je postao zaštitnikom grada Kotora i bratovštine kotorskih mornara. U XII. st. poprimila je izrazito vojni značaj, a od polovice XIII. st. postaje staleškom organizacijom bokeljskih pomoraca. Prvi sačuvani Statut potječe iz 1463. godine - po njemu je na čelu bratovštine bio zbor članova, a njegovo izvršno tijelo uprava (gastald, tri prokuratora i dva sindika). U Statutu je naglašeno da bratovština ima stručnu odgojnu ulogu osposobljavanja mladih pomoraca i socijalno-humanitarnu ulogu, napose da pomaže siromašnim i nemoćnim članovima. Osim toga znatna je bila njezina uloga u jačanju brodarstva. Vojno-pomorsku sastavnicu (organiziranje obrane teritorijalnih voda, održavanje odreda mornara, pripremanje posada za ratne brodove, sudjelovanje u ratovima koje su vodili vladari Boke kotorske, borbe protiv gusara) Bokeljska mornarica – na čelu s admiralom, koji je ujedno bio i lučki kapetan a od XVI. st. u istoj osobi i gastald – zadržala se do pada Mletačke Republike 1797. Potom joj je za napoleonskih ratova i promjena tuđih vlasti – uz kraće prekide skučena djelokruga – zapravo onemogućen rad.

Godine 1859. u Kotoru je utemeljeno memorijalno neprofesionalno građansko društvo Plemenito tijelo Bokeljske mornarice, a njegovim članovima mogli su postati ne samo pomorci, nego i pripadnici drugih zanimanja. Od prijašnjih funkcija društvo je zadržalo gotovo samo onu koja se odnosila na proslave Tripundanskih svečanosti. Godine 1935. novim se Statutom nastojalo obnoviti tradicionalne funkcije, napose brigu za unapređivanje brodarstva. Za talijanske okupacije Boke kotorske 1941.–43. godine društvo je bilo zabranjeno. Na skupštini održanoj 1964. prihvaćen je novi Statut i naziv Društvo Bokeljska mornarica. Na skupštini u Kotoru 1991. godine prihvaćen je Statut koji se vratio izvornim tradicijama Bokeljske mornarice i legalizirao 1964. prekinuto službeno sudjelovanje u Tripundanskim svečanostima. (iPress)