Gotovo tri tisuće izbjeglica iz Gorsko Karabaha ušlo je u Armeniju do ponedjeljka ujutro nakon munjevite ofenzive susjednog Azerbajdžana otvarajući niz pitanja o kojima će predsjednik te zemlje razgovarati s turskim kolegom Tayyipom Erdoganom u enklavi Nakičevan.

Od ponedjeljka u 5 ujutro (01:00 GMT), više od 2900 ljudi iz Gorsko Karabaha prešlo je u Armeniju, priopćila je armenska vlada dok se žurila pripremati za tisuće izbjeglica.

Armenci u Karabahu, teritoriju koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, bili su prisiljeni na prekid vatre prošli tjedan nakon 24-satne vojne operacije mnogo brojnije azerbajdžanske vojske.

Vodstvo 120.000 Armenaca koji Karabah nazivaju domom reklo je Reutersu u nedjelju da ne žele živjeti u sastavu Azerbajdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja.

Vodstvo je priopćilo da su nastale prometne gužve iz smjera Karabaha prema Armeniji i da će onima koji žele otići biti osigurano besplatno gorivo.

Armenci su unosili svoje stvari u autobuse i kamione u ponedjeljak i pripremali se za odlazak u Armeniju, rekao je novinar Reutersa s mjesta događaja.

Deseci ljudi, mnogi s djecom i prtljagom, stajali su u redu za ulazak u autobuse, rekao je novinar.

Turski predsjednik Erdogan otputovat će u jednodnevni posjet azerbajdžanskoj autonomnoj eksklavi Nakičevan- pojasu azerbejdžanskog teritorija koji se nalazi između Armenije, Irana i Turske - kako bi s Alijevim razgovarao o situaciji u regiji Karabah, priopćio je ured turskog predsjednika.

"Razmotrit će se bilateralni odnosi između Turske i Azerbajdžana i razmijenit će se pogledi na aktualna globalna i regionalna pitanja, posebice najnovija zbivanja u Karabahu", priopćilo je predsjedništvo.

Oni će prisustvovati ceremoniji izgradnje plinovoda koji će dovoditi plin u Nakičevan i otvoriti novo modernizirano vojno postrojenje u eksklavi, priopćilo je tursko predsjedništvo.

Azerbajdžanska pobjeda mijenja osjetljivu ravnotežu snaga u području Južnog Kavkaza, regiji brojnih etničkih zajednica, važnoj za transport plina i nafte u kojoj se Rusija, SAD, Turska i Iran bore za utjecaj.

Sramota za cijeli civilizirani svijet

Armenci ne prihvaćaju obećanje Azerbajdžana da će jamčiti njihova prava u trenutku integracije regije.

U glavnom gradu Karabaha, poznatom kao Stepanakert u Armeniji i Khankendi u Azerbajdžanu, oni s gorivom krenuli su u nedjelju navečer kako bi se vozili Lačinskim koridorom prema granici s Armenijom, prema Reutersovom izvjestitelju.

Fotografije Reutersa pokazale su desetke automobila kako voze iz glavnog grada prema planinskim zavojima koridora.

Armenija kaže da je ubijeno više od 200 ljudi, a da je ranjeno 400 u vojnoj operaciji Azerbajdžana.

„Naši ljudi ne žele živjeti u Azerbajdžanu. Devedeset devet cijelih devet njih želi napustiti naše povijesne teritorije“, rekao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanjana, predsjednika samoproglašene republike Artsakh, kako Armenci zovu Gorski Karabah.

„Sudbina našeg jadnog naroda će ostati zapisana u povijesti kao sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet“, dodao je Babajan.

„Oni odgovorni za naše sudbine će jednog dana morati odgovarati pred Bogom za svoje grijehe“, zaključio je.

Armenski vođe iz Karabaha rekli su da će ruske mirovne snage ispratiti iz regije u Armeniju sve one koji su ostali bez doma u ovoj vojnoj operaciji Azerbajdžana.

Premijer Nikol Pašinjan suočen je s pozivima na ostavku zbog toga što nije spasio Karabah. U obraćanju naciji, rekao je da je određena pomoć stigla, no da je masovni egzodus neizbježan.

"Ako se ne osiguraju primjereni uvjeti za Armence Gorskog Karabaha kako bi živjeli u svojim domovima i nema učinkovitih mehanizama zaštite protiv etničkog čišćenja, raste vjerojatnost da će Armenci Gorskog Karabaha vidjeti egzil iz svoje domovine kao jedini način da spase svoj život i identitet“, rekao je Pašinjan.

Gorski Karabah nalazi se u području koje je stoljećima bilo pod utjecajem Perzijanaca, Turaka, Rusa, Osmanlija i Sovjeta. Svojataju ga i Azerbajdžan i Armenija nakon pada Ruskog Carstva 1917. godine. U sovjetskim vremenima proglašen je autonomnom regijom unutar Azerbajdžana.

Nakon pada Sovjetskog Saveza, tamošnji Armenci zbacili su nominalnu azerbajdžansku kontrolu i zauzeli susjedni teritorij u onome što je danas poznato kao Prvi karabaški rat. Od 1988.- 1994. godine ubijeno je oko 30.000 ljudi, a više od milijun raseljeno, uglavnom Azerbajdžanaca.

Pašinjan je u nedjelju okrivio Rusiju da nije učinila dovoljno za Armeniju te da će razmotriti svoj savez s Rusijom.

S druge strane ruski dužnosnici pak tvrde da je Pašinjan jedini krivac za cijelu situaciju te da Armenija, koja graniči s Turskom, Iranom, Azerbajdžanom i Gruzijom, ima malo drugih prijatelja u regiji. (Hina)