Cijene prirodnog plina u Europi naglo su skočile danas nakon što je eskalacija sukoba na Bliskom istoku navela Katar da zaustavi proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u svojem najvećem svjetskom postrojenju. Prekid jednog od najvažnijih svjetskih dobavljača ukapljenog prirodnog plina mogao bi izazvati najveće poremećaje na globalnom tržištu plina od početka rata u Ukrajini 2022. Europa i Azija posebno su pogođene, jer mnoge zemlje uvelike ovise o isporukama LNG-a iz Katara. I dio plina za LNG terminal na Krku stiže iz Katara.

Referentna cijena plina na nizozemskoj burzi TTF porasla je čak 45 posto, dosegnuvši oko 46 eura po megavat-satu, a snažan rast zabilježen je i na tržištu u Ujedinjenom Kraljevstvu, piše Euronews.

Ako kriza potraje, troškovi energije vjerojatno će ponovno porasti – što predstavlja rizik za inflaciju, recesiju i opskrbu energijom u Europi.

Do rasta cijena došlo je nakon američkih i izraelskih napada na Iran, koji su pojačali napetosti u regiji ključnoj za globalne energetske tokove. Katarska državna tvrtka QatarEnergy objavila je u ponedjeljak da je obustavila proizvodnju LNG-a povezanu s golemim plinskim poljem North Field nakon napada na svoja postrojenja. Tvrtka nije iznijela detalje o razmjerima utjecaja na svoje poslovanje.

Plinski div QaterEnergy objavio je u ponedjeljak da je obustavio proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG), uz napomenu upućenog izvora da pripremaju objavu 'više sile' i signal kupcima da ne mogu isporučiti plin prema ugovorenim uvjetima.

Katarsko Ministarstvo obrane tvrdi se da su njihove snage oborile dva ruska Su-24 zrakoplova iz Irana.

Španjolska nije dopustila američkim borbenim avionima sudjelovanje u napadu na Iran iz dviju vojnih baza koje SAD imaju ondje, pa je 15 zrakoplova otišlo u baze u Njemačkoj i Francuskoj.

Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je najavio da „veliki val” napada na Iran tek slijedi.

„Nismo ih još ni počeli snažno gađati. Veliki val se još nije ni dogodio. Velik dolazi uskoro”, rekao je Trump CNN-u, dodajući da mu nije jasno tko trenutačno vlada Iranom nakon što je u napadu ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei.

„Ne znamo tko je sada vodstvo. Ne znamo koga će izabrati”, rekao je republikanac.

Reuters u nedjelju piše da su mnogi američki dužnosnici skeptični oko ideje da se vojnom operacijom nad Islamskom republikom može promijeniti njezin režim.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u nedjelju je rekao da je da je moguće da novi vrhovni vođa Irana bude imenovan unutar nekoliko dana, nakon što je u subotu ubijen Hamenei, čelnik Irana od 1989. godine. (Hina)