Američki predsjednik Donald Trump te njegovi kineski i ruski kolege Xi Jinping i Vladimir Putin u četvrtak su završili trostrani sastanak dosad bez presedana na kojem su razgovarali o ratu u Ukrajini i kontroli nuklearnog naoružanja.
Čelnici triju najvećih nuklearnih sila svijeta, okupljeni za okruglim stolom u vili smještenoj među šumovitim brežuljcima uz jezero u južnokineskom gradu Shenzhenu, na početku su sastanak opisali kao povijesni trenutak.
Nakon sastanka nisu dali izjave, no očekuje se zajedničko priopćenje. „Doista stvaramo povijest“, rekao je Trump na početku sastanka. „Mir se nikada nije postizao propuštanjem prilika za dijalog.“
Putin, koji je na sastanak stigao nakon neuspjeha u ratu protiv Ukrajine, gdje je nedavno teško oštećen važan most koji povezuje Krim s Rusijom, rekao je da tri zemlje imaju „brojne zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući, naravno, sukob u Ukrajini“.
Za razliku od Trumpa i Putina, Xi, za kojeg su kineski državni mediji naveli da predsjeda sastankom, nije izravno spomenuo Ukrajinu.
„Povijest nam govori da je svijet miran kada velike sile žive u skladu. Kada se velike sile sukobljavaju, svijet upada u nemir“, rekao je.
Tri zemlje duboko se razilaze oko Ukrajine, Irana, nuklearnog oružja i trgovine, zbog čega je upitno mogu li postići trajniji dogovor. No njihov sastanak na marginama summita zemalja azijsko-pacifičke regije izazvao je nelagodu među manjim državama koje strahuju da bi njihovi interesi mogli biti zanemareni.
Trump, Putin i Xi objavili zajedničku izjavu. Dogovorili četiri stvari
Američki predsjednik Donald Trump, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping objavili su zajedničku izjavu nakon trilateralnog sastanka u Shenzhenu. Dogovorili su suradnju na reformi Ujedinjenih naroda, povećanju opskrbe naftnim derivatima i smanjenju nuklearnih rizika.
Posebnu pozornost privlači dio izjave koji se odnosi na Međunarodni kazneni sud (ICC), koji je 2023. izdao nalog za Putinovo uhićenje. Trojica predsjednika poručila su da sudovi moraju poštovati imunitet državnih dužnosnika i ne smiju zloupotrebljavati svoje ovlasti.
1. Reforma UN-a: Kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, SAD, Rusija i Kina obvezale su se promicati reformu organizacije kako bi učinkovitije odgovarala na globalne izazove i ispunjavala svoju temeljnu zadaću očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.
2. Nafta i energenti: Tri države planiraju povećati proizvodnju i opskrbu rafiniranim naftnim derivatima za dobrobit svih zemalja. Potvrdile su i važnost stabilne opskrbe energentima. Dogovor dolazi unatoč međunarodnim sankcijama na prodaju ruske nafte.
3. Međunarodni kazneni sud: Trojica predsjednika istaknula su da su načelo pristanka država i poštovanje imuniteta državnih dužnosnika od iznimne važnosti. Poručili su da ICC i slična tijela ne smiju zloupotrebljavati svoju nadležnost.
4. Nuklearno oružje: Potvrdili su da u nuklearnom ratu nitko ne može pobijediti i da se takav rat nikada ne smije voditi. SAD, Kina i Rusija nastavit će dijalog o smanjenju nuklearnih rizika i sprječavanju širenja nuklearnog oružja.
Kinezi zabranili novinarki ulazak na sastanak Trumpa, Xija i Putina zbog pitanja
Kineski dužnosnici spriječili su novinarku Bloomberg TV-a da prisustvuje početku trilateralnog sastanka Donalda Trumpa, Xi Jinpinga i Vladimira Putina, objavio je NBC News.
Novinarka je ranije Trumpu postavila pitanje koje su kineski dužnosnici ocijenili nepristojnim. Bila je članica novinarske skupine koja prati američkog predsjednika i izvještava u ime ostalih medija kada je pristup događajima ograničen.
"Je li Jensen Huang bio nelojalan Sjedinjenim Državama?", upitala je Trumpa.
Pitanje se odnosilo na bivšeg čelnika Nvidije, koji je odstupio nakon što je priznao izvanbračnu vezu s poslovnom ženom za koju američke obavještajne službe vjeruju da je surađivala s Kinom.
Dužnosnici Bijele kuće izjavili su da su pokušali osigurati novinarki povratak na događaj, ali nisu uspjeli. Prema izvješću, kineski dužnosnici ušutkali su i drugog novinara koji je pokušao postaviti pitanje.
Ostali novinari koji prate Trumpa naveli su da su im kineski dužnosnici poručili kako smatraju dovikivanje pitanja iznimno nepristojnim te da će novinarima koji to budu radili zabraniti pristup događajima, prenosi Index.
Trojica prijatelja
Prije trostranog sastanka Trump se odvojeno sastao s Xijem i Putinom, obojicu nazivajući prijateljima. Trump je rekao da se i on i Xi snažno zalažu za nesmetan protok nafte kroz Hormuški tjesnac, čiji je promet poremećen zbog rata u Iranu. Xi u svojim izjavama nije izravno spomenuo Iran.
Kineska državna agencija Xinhua zasebno je objavila da je Xi drugoj dvojici čelnika rekao kako nuklearno oružje treba biti „zabranjeno“ i „uklonjeno, s krajnjim ciljem stvaranja svijeta bez nuklearnog oružja“.
Xi je slične stavove iznosio i ranije, istodobno dok je Kina širila svoj nuklearni program. „Kina, Rusija i Sjedinjene Države trebale bi nastaviti poticati strane u sukobima da sjednu za stol i razgovaraju te da sporove rješavaju političkim i diplomatskim putem“, rekao je Xi.
Vila Kylin, u kojoj je održan sastanak, ima dugu povijest osjetljivih diplomatskih susreta. Među njezinim bivšim gostima bili su nekadašnji sjevernokorejski čelnik Kim Jong-il, Xi Jinpingov otac Xi Zhongxun te izaslanici Dalaj-lame.
Trump je ranije u razgovoru za Fox News istaknuo raskošnu ceremoniju koja je pratila njegov dolazak na summit, u oštrom kontrastu s manje svečanim dočekom drugih čelnika, uključujući Putina. Japanska premijerka Sanae Takaichi stigla je bez ikakve ceremonije dobrodošlice.
Odnosi Japana i Kine pogoršali su se nakon Takaichinih izjava iz 2025., kada je rekla da bi Japan mogao upotrijebiti vojnu silu ako kineski potez protiv Tajvana ugrozi i japanski teritorij.
Takaichi, koja je tijekom summita bila prilično izolirana, rekla je da se japanski stav o Tajvanu nije promijenio od 1972. godine. Japan i Tajvan ovog su tjedna izvijestili o upadima ruskih vojnih zrakoplova, dok je Moskva pokazala da i dalje može projicirati svoju vojnu moć u Aziji, unatoč angažmanu u Ukrajini.
Kada je riječ o Tajvanu, Xi je Trumpu rekao da Sjedinjene Države moraju „postupiti ispravno“ kako bi izbjegle ozbiljno pogoršanje odnosa dviju zemalja.
Trump uživao u pompi
Xi je Trumpa dočekao u zračnoj luci, što je prvi put da je to učinio s nekim stranim čelnikom otkako je postao predsjednik. Time je uzvratio Trumpu koji ga je dočekao u vojnoj bazi Andrews u rujnu, kada su se posljednji put sastali. Čelnici su se nakratko i zagrlili.
„Ovo je veliki predsjednik, jedan od velikih kineskih predsjednika, a on nikada nije išao u zračnu luku dočekati nekoga“, rekao je Trump, ocijenivši da je to „pobjeda“ i za Kinu i za Sjedinjene Države. „I ne samo to – pompa, ljepota, ceremonijal, tisuće ljudi, djeca, vojnici, cijela ta stvar.“
Trump je stigao nakon što su Xi i Putin održali oštre govore u kojima su osudili zapadni trgovinski „protekcionizam“ i sankcije. Tijekom događanja APEC-a u četvrtak, Xi je pozvao na „slobodnu i otvorenu“ trgovinu.
Zapadni čelnici tvrde da je kineski gospodarski model, koji prednost daje industrijskoj proizvodnji pred potrošnjom, nepravedan te stvara destabilizirajuće neravnoteže u svjetskoj trgovini.
Putin je rekao da je Rusija ključna za sigurnost opskrbe hranom i energijom u azijsko-pacifičkoj regiji.
Pekinška noćna mora
Trump, koji je nedavno pretrpio poraz na izborima za Kongres na polovici mandata i suočen je sa skandalom oko špijuniranja povezanog s Nvidijom, rekao je okupljenima da su Sjedinjene Države pacifička sila već stotinama godina.
Trump inzistira na tome da kontrola nuklearnog naoružanja bude jedna od glavnih tema summita, unatoč ponovljenom protivljenju Kine sudjelovanju u pregovorima sa SAD-om i Rusijom, koje imaju znatno veće nuklearne arsenale. „Nije lako odreći ga se“, rekao je Trump Xiju i Putinu na početku sastanka, govoreći o nuklearnom oružju.
Čelnici imaju mnogo razloga za zajedničko pojavljivanje, ali znatno manje razloga za postizanje konkretnog dogovora, rekao je Craig Singleton iz Zaklade za obranu demokracija.
Trumpovi razgovori s Xijem održavaju se nakon što su ovog mjeseca produljili svoje trgovinsko primirje, ali i u vrijeme sve većih napetosti zbog izvještaja da se Nvidijini čipovi preusmjeravaju u Kinu preko jugoistočne Azije. To je otvorilo pitanja o učinkovitosti američkih ograničenja izvoza i budućnosti kineskog pristupa naprednoj tehnologiji.
„Ovo je najgora noćna mora Pekinga. Kina želi pristup čipovima o kojem može pregovarati s predsjednikom. Umjesto toga, mogla bi dobiti ograničenja na čipove ugrađena u zakon uz potporu obje stranke“, rekao je Singleton. (Hina)






ZATVORI OGLAS 