Vlada je u četvrtak donijela smjernice za izradu državnog proračuna kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, rast u 2021. za pet posto, kao i 3,4 postotni rast BDP-a u 2022. i 3,1 postotni u 2023. godini.

Prihodi državnog proračuna u 2021. godini po vladinim projekcijama iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu kasnije trebali bi iznositi 154,3, te 156,7 milijardi kuna u 2023. godini.

Rashodi državnog proračuna 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.

Ministar financija Zdravko Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. Kod rashoda, napominje da će državni proračun u potpunosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.

Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi po vladinim projekcijama iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto što je unutar maastriških kriterija, 2022. 2,1, a 2023. godine 1,6 posto.

Javni dug u 2020. godini vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.

Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.

Premijer Andrej Plenković je na početku Vladine sjednice ocijenio "dobrim" projicirani pad BDP-a u 2020. godini od osam posto, što je manje od ranije projiciranog pada od 9,4 posto.

"To je dobro, to je manji pad BDP-a nego procjena na početku krize Covida 19", rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je najvažnija tema za Vladu program oporavka gospodarstva i jačanje njegove otpornosti.

"Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting", rekao je Plenković.

U tom smislu, dodao je, dobar signal je zadržavanje kreditnog rejtinga u najnovijim izvještaju rejting agencije Standard & Poor's.

 Broj zaraženih u padu treći tjedan zaredom

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u četvrtak na sjednici Vlade kako je broj zaraženih koronavirusom u padu treći tjedan zaredom, dok je u posljednjih sedam dana stopa novozaraženih smanjena za 5,2 posto.

"U Hrvatskoj brojke novozaraženih na tjednoj razini padaju treći tjedan zaredom. Stopa novozaraženih u zadnjih sedam dana manja je za 5,2 posto u odnosu na prethodni tjedan. S tim u vezi, tendencija smanjenja postotka hospitaliziranih u odnosu na broj akutnih slučajeva iznosi 13 posto", rekao je Beroš.

Od ukupno broja hospitaliziranih 9,71 posto je na respiratoru, što je više za 1,71 posto u odnosu na prošli tjedan. Postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih od početak epidemije je 1,68 posto.

Dolaskom jeseni povećava se broj respiratornih infekcija pa je Beroš pozvao građane na pridržavanje epidemioloških mjera i pravovremeno cijepljenje protiv respiratornih infekcija kao najučinkovitije mjere prevencije.

U Hrvatskoj je trenutno 1200 aktivnih bolesnika s Covidom-19, na bolničkom liječenju je trenutno 266 pacijenata.

U proteklih tjedan dana zaprimljeno je 219 oboljelih, na respiratoru je stavljeno 23, dok su otpuštena 223 pacijenta. Prosječna dob zaraženih je 49,2 godina.

U proteklom tjednu zabilježena su 73 nova slučaja koronavirusa među zaposlenima u zdravstvu, a 426 djelatnika su u samoizolaciji.

Beroš je izvijestio da su revidirane smjernice kojima je skraćeno vrijeme izolacije za asimptomatske osobe, kao i oboljelih s blagom ili umjerenom kliničkom slikom s minimalno 14 na minimalno 10 dana.

Također, zdravstvene ustanove ne smiju uvjetovati primitak bolesnika kojima je potrebna hospitalizacija ili provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka negativnim PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito u hitnim situacijama ili kad odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja. Preporuke su proslijeđene liječnicima obiteljske medicine i pedijatrima.

Ravnateljima bolnica upućena je obavijest da radi smanjenja lista čekanja na pojedine usluge prilikom izdavanja odobrenja za dopunski rad liječnika vode računa o izvršenim obvezama u matičnoj ustanovi, rekao je Beroš.

(Hina)