Ruski bogataši vrte milijune preko tvrtke s Trešnjevke, piše u nedjelju Jutarnji list, navodeći da je u uredu Wirex Digital d.o.o. samo dvoje zaposlenih, a vode transakcije pet milijuna ljudi. Lani su uprihodili milijardu kuna, kao Infobip i Atlantic Grupa zajedno.

Wirex je jedna od poznatijih europskih mjenjačnica kriptovaluta koja se nedavno našla pod optužbama da je bogatiji Rusi koriste za izbjegavanje sankcija. No, još zanimljivije, iako je riječ o platformi formalno registriranoj u Londonu, s čak pet milijuna korisnika, navodno se sve Wirexove transakcije vode kroz jedno mjesto - slijepo crijevo Europske unije - Hrvatsku.

Ovako to funkcionira: bogati Rus kupi identitet tzv. novčane mule, odnosno osobne podatke nekog Poljaka, Čeha, Rumunja, Estonaca ili Ukrajinca. Preko njegovih podataka napravi račun na mobilnoj aplikaciji Wirex, a putem te aplikacije, pod lažnim identitetom, izvuče svoj novac iz Rusije. Sve te transakcije prolaze kroz zagrebačku tvrtku Wirex Digital, smještenu u uredu na Trešnjevci.

Cijelu tu operaciju opisala je neprofitna organizacija Transparency International. Prije desetak dana nevladina agencija, koja je u Rusiji proglašena "nepoželjnom", objavila je iscrpan istraživački izvještaj "Anonimnost na prodaju: rastuće crno tržište kriptomula" u kojem razotkriva nevjerojatno uigranu shemu kojom Rusi i Bjelorusi izbjegavaju sankcije i izvlače svoj novac iz Rusije u Europu.

Koriste za to dvije stvari: novčane mule - siromašne Europljane koji im prodaju svoje osobne podatke i dokumente - i aplikaciju Wirex. Aplikacija Wirex, kako navode u izvještaju, posluje preko hrvatske podružnice - tvrtke Wirex Digital d.o.o. iz Zagreba, gdje popularna kriptomjenjačnica Wirex usmjerava sve svoje "ključne usluge plaćanja vezane uz kripto u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi".

O Wirex Digitalu u javnosti se nije govorilo. Iako tvrtka bilježi gotovo milijardu kuna prometa, prema financijskim servisima, rijetki znaju da ona uopće postoji. Dakle, Wirex Digital, tvrtka s dvoje zaposlenih u uredu na Trešnjevci, vodi transakcije pet milijuna globalnih korisnika, više nego što Hrvatska ima stanovnika. Pritom bilježi godišnje prihode od 906,377.938 kuna, piše novinar Jutarnjeg lista Filip Pavić. (Hina)