Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak raspuštanje Hrvatskog sabora najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za Hrvatski sabor održati prije izbora za Europski parlament.

"Prva strateška odluka je da će se izbori za Hrvatski sabor održati prije izbora za Europski parlament. Druga je da će ovo biti zadnja sjednica Hrvatskog sabora prije njegovog raspuštanja”, izvijestio je Plenković nakon sjednice šireg predsjedništva HDZ-a dodavši da će se Sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka.

Najavio je i da će se Izvještajni sabor HDZ-a održati 17. ožujka u dvorani Vatroslav Lisinski, točno četiri godine i dva dana od kada su kao tim bili izabrani na dužnosti predsjednika, zamjenika i četiri potpredsjednika.

Na sjednici predsjedništva HDZ-a određeno je da će glavni tajnik stranke Krunoslav Katičić biti šef izbornog stožera HDZ-a, da će ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek biti članica izbornog stožera zadužena za izradu programa, zamjenik glavnog tajnika Vlatko Vuković bit će nadležan za financije, Marko Milić će biti čelnik političko-medijske komunikacije u izbornoj kampanji, a glasnogovornik kampanje bit će glasnogovornik stranke Zoltan Kabok.

Nositelji listi

U HDZ-u odredili su i koordinatore izbornih jedinica, ujedno i nositelje izbornih lista. Tako će Plenković nositi izbornu listu u prvoj izbornoj jedinici, predsjednik Sabora Gordan Jandroković u drugoj, član predsjedništva i varaždinski župan Anđelko Stričak u trećoj, a ministar obrane Ivan Anušić u četvrtoj.

Ministar rada i socijalne politike Marin Piletić bit će u petoj, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u šestoj, ministar branitelja Tomo Medved u sedmoj, ministar prometa Oleg Butković u osmoj, ministar pravosuđa Ivan Malenica u devetoj, ministar graditeljstva Branko Bačić u desetoj.

Izbornu listu u 11. izbornoj jedinici nosit će državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, izvijestio je Plenković.

Plenković: Paketom mjera ostavit ćemo stabilnim cijene struje, plina i naftnih derivata

Plenković je kazao da će Sabor ovaj tjedan raspraviti nekoliko važnih zakona, a idućeg tjedna zakon o plaćama sudaca i državnih odvjetnika. Podsjetio je i da je u javno savjetovanje pušten zakon o strancima i zakon o registru stanovništva.

Najavio je da će, „dok sve još normalno funkcionira”, Vlada donijeti i paket mjera koji će ostaviti stabilnim cijene plina, struje i naftnih derivata. „Paket se priprema i bit će donesen u sljedeća dva tjedna”, rekao je Plenković .

Nakon što se raspusti Sabor, datum izbora odrediti će predsjednik RH Zoran Milanović pri čemu Plenković ističe da je HDZ-u sasvim svejedno koji će to biti datum.

U kampanji, naglasio je, predstaviti će sva postignuća ostvarena proteklih godina, kao i viziju budućnosti Hrvatske za sljedeće četiri godine, do kraja desetljeća. Lista postignuća je tako velika da je nama koji smo to donosili u Vladi i Saboru ponekad teško koncentrirati se kako bismo sve to skupa nabrojili, kazao je premijer.

Najavio je i da će HDZ nastaviti s konceptom točkaste koalicije sa dosadašnjim partnerima koji su pokazali povjerenje i zajedničku suradnju.

„Naši su partneri, oni koji su sada s nama i oni koji dijele naše vrijednosti, oni koji ne dijele naše vrijednost i koji nas vrijeđaju i koji su se pokazali politički nezrelima u dosadašnjim izazovima nisu naši partneri”, poručio je.

“Mi gledamo na hrvatske građane i interes Hrvatske, na gospodarstvo, na podizanje socijalnog standarda, na veće plaće i mirovine, na međunarodno pozicioniranje, naš fokus je na hrvatskom narodu. Mi se političkim protivnicima, čiji se narativ svodi na riječi ‘korumpirani izdajnici’, ne opterećujemo”, kazao je Plenković o oporbi.

Plenković vjeruje da će HDZ na izborima ponovno ostvariti najbolji rezultat. „ Zadnji rezultat HDZ-a bio je najbolji rezultat u povijesti po ovom izbornom sustavu koji postoji od 2000. godine, osvojili smo tada 63 mandata u Hrvatskoj i 3 mandata u 11. izbornoj jedinici za Hrvate izvan Hrvatske. Naša je ambicija da ponovimo naš rezultat”, rekao je Plenković ne želeći špekulirati s brojkama. 

Izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora, mogući datumi

Najava premijera Andreja Plenkovića da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za 11. saborski saziv održati prije izbora za Europski parlament, u bitnome je definirala i mogući datum izbora.

Ipak, kada će se oni točno održati odlučuje predsjednik Republike Zoran Milanović koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje.

No, zbog propisanih pravila, po kojima od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, do dana izbora, mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana, predsjednik će na raspolaganju imati četiri nedjelje.

Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja

Raspusti li se pak 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Saborske zastupnike biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.

Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala.

Sabor je, naime, jesenas donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica.

Najveća promjena je u Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti stranke, koalicije stranaka i birači.

Osim u Hrvatskoj, izbori za Sabor provode se i u inozemstvu, u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, po hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.

Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo.

Ponašanje izbornih sudionika u promidžbi i na samim izborima, ocjenjuje Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske. (Hina)