U nedjelju, 9. lipnja, u Hrvatskoj će se održati izbori za Europski parlament.

Građani će na izbor imati 25 lista, a sveukupno će odabrati 12 zastupnika koji će u Europskom parlamentu predstavljati Republiku Hrvatsku.

Zašto trebamo izići na izbore?

Europski parlament donosi zakone koji utječu na sve: velike zemlje i male zajednice, moćna poduzeća i mlada novoosnovana poduzeća, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini.

Zakonodavstvo EU-a bavi se onime što je važno većini ljudi: okolišem, sigurnošću, migracijama, socijalnim politikama, pravima potrošača, gospodarstvom, vladavinom prava i mnogim drugim temama. Danas sve važne nacionalne teme imaju i europsku dimenziju.

Vaš će glas odlučiti o tome koji će vas zastupnici u Europskom parlamentu predstavljati u pripremi novih zakona i utjecati na izbor Europske komisije. Te će odluke oblikovati Vaš svakodnevni život, kao i živote mnogih drugih.

Petak je posljednji dan za promidžbu 25 stranačkih i nezavisnih lista za Europski parlament među kojima će Hrvatska u nedjelju, na mandat od pet godina birati 12 zastupnika u novi saziv Parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

U petak u ponoć završava 45 dana duga promidžba nakon koje nastupa dvodnevna izborna šutnja koja u Hrvatskoj prestaje u nedjelju, u 19 sati zatvaranjem 6651 biračkih mjesta.

Novčane kazne za kršenja izborne šutnje

Zabranu promidžbe u subotu i nedjelju treba ozbiljno shvatiti, na europskim izborima novčano se kažnjava kršenje izborne šutnje. Građanin koji ju prekrši može ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1327 do 3981 eura, a politička stranka od 13.272 do 66.361 eura.

Osim u Hrvatskoj, 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament u nedjelju će se birati u još 40 država, na 98 biračkih mjesta te na dva biračka mjesta u mirovnim operacijama.

U inozemstvu će prva biračka mjesta biti otvorena u subotu, 8. lipnja u Australiji, u 23 sata po hrvatskom vremenu, a zatvorena u ponedjeljak, 10. lipnja u 4 sata u Los Angelesu.

Iako je 300 kandidata, koliko ih je na 25 lista za Europski parlament, proteklih mjesec i pol obilazilo državu, njihova promidžba, za razliku od nedavnih parlamentarnih izbora, nije izazivala osobite reakcije.

Rezultati poznati u nedjelju iza 23 sata

Potvrđuje to i podatak o samo jednom prigovoru koji je stigao do DIP-a, a i taj je odbačen, te o jednom upitu Etičkom povjerenstvu, koje je osnovano radi praćenja i ocjenjivanja ponašanja izbornih sudionika.

Kome će 'pripasti' tih 12 mjesta, znat će se u nedjelju iza 23 sata, kada će Državno izborno povjerenstvo (DIP) početi objavljivati izborne rezultate.

Učinit će to tek tada zbog zakona koji kaže da ne smije objavljivati izborne rezultate prije nego se zatvore biračka mjesta u državi članici EU čiji birači posljednji glasuju, a to je Italija.

Podatke o odazivu na europske izbore, DIP će objaviti u nedjelju u podne i u 17 sati.

OVDJE pročitajte sve liste i kandidate.

Predizborne ankete pokazale su da je prvi izbor hrvatskih birača HDZ (5 mandata), drugi je SDP (4), a Možemo, Most i Domovinski pokret, prema istraživanjima javnog mnijenja,  osvojili bi po jedan mandat u EU parlamentu.

Svakodnevne koristi građana od članstva u EU

Građani Europske unije možda već i zdravo za gotovo uzimaju neke od prednosti koje im je donijelo članstvo, poput putovanja bez putovnice i graničnih kontrola ili rada, stanovanja i umirovljenja gdje god žele u bloku 27 zemalja.

Uz to, stanovnici EU-a mogu znatno uštedjeti na telefonskim pozivima, prijenosu podataka i porukama kada putuju u drugu državu, ne plaćajući nekadašnje visoke cijene roaminga kojih se putnici još sjećaju po zlu.

Na stranu važna politička i ekonomska pitanja, ali za same građane to su možda i najveća postignuća članstva u Uniji.

Kratak popis koristi od članstva za građane EU-a:

- Više nisu potrebne putovnice. Valjana osobna iskaznica dovoljna je za prijelaz međunarodnih granica kao i za posjet zemljama koje nisu članice EU-a - Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj i Švicarskoj. Čak ni taj dokument načelno ne treba pokazati kada se prelaze granice. Privremene granične kontrole trenutno su uvedene između nekih zemalja.

- Vozačka dozvola priznaje se širom Unije.

- Vremena kada su prekogranični telefonski pozivi bili skupi stvar su prošlosti. Cijena poziva ista je kao i u korisnikovoj domovini, a isto se tiče tekstualnih poruka i podatkovnog prometa, kao i primanja poziva.

- Na snazi je slobodno kretanje radnika unutar EU-a. Građani mogu raditi u zemlji koju izaberu bez potrebe za radnom ili boravišnom dozvolom.

- Europska sveučilišta trebaju otvoriti svoja vrata nudeći jednake mogućnosti svim potencijalnih studentima iz zemalja članica. Iako kvalifikacije za upis jako variraju od sveučilišta do sveučilišta, činjenica da je mlada osoba iz druge države članice ne može biti razlog za odbijanje.

- Programi razmjene, poput Erasmusa, omogućuju učenicima, studentima i stažistima da se školuju i dobiju radno iskustvo u nekoj drugoj zemlji.

- Građani se unutar bloka mogu nastaniti gdje god žele, bilo da rade, studiraju ili odu u mirovinu. Poznata kao "sloboda kretanja", to je temeljna vrijednost EU-a. Pravo na ostvarivanje ove vrijednosti između EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva prestalo je 31. prosinca 2020. i od tada se na Britaniju primjenjuju druga pravila.

- Prošlost je i potreba mijenjanja valuta i plaćanja provizije banci pri prelasku granice. Jedinstvena europska valuta, euro, zakonsko je sredstvo plaćanja u 20 zemalja.

- Zdravstveno osiguranje također vrijedi u cijeloj EU. Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja vrijedi u cijelosti i hitna skrb pruža se pod istim uvjetima i po istoj cijeni kao kod kuće. (iPress/foto EU parlament)