Na otocima je manje kroničnih nezaraznih bolesti nego na kopnu, uz podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite, kao što je i bolje popunjena mreža obiteljskim liječnicima, primarnim pedijatrima i ginekolozima, pokazuje analiza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

"Razlozi korištenja zdravstvene zaštite podjednaki su kao i na kopnu, no analizom podataka uočeno je da je na otocima manje oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti", istaknuo je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak govoreći o Pokazateljima zdravstvenog stanja i zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima na nedavno održanom kongresu u Novalji.

Na otocima živi oko 110.000 stanovnika, s većim udjelom starijeg stanovništva nego na kopnu. Svega je 12,7 posto stanovnika na otocima mlađe od 14 godina, dok ih je na kopnu 14,3 posto. Starijih od 65 godina na otocima je 28,1 posto, a na kopnu 22,3 posto.

Što se tiče najučestalijih dijagnoza kod otočnog stanovništva, na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede bolesti mišično-koštanog sustava i vezivnog tkiva te bolesti cirkulacijskog sustava.

Na otocima s dijagnozom šećerne bolesti žive 7262 osobe na 100.000 stanovnika. S druge strane, oboljelih od dijabetesa na kopnu je značajno više - 9746 na 100.000 stanovnika.

Popunjenost mreže bolja na otocima nego na kopnu

Sa zabilježenom dijagnozom hipertenzivnog poremećaja na otocima je 22.413 osoba na 100.000 stanovnika, a na kopnu ih je 30.164.

"Dakle, opet imamo značajno više oboljelih na kopnu", istaknuo je Capak.

"Korištenje zdravstvene zaštite na primjernoj je razini na otocima i u skladu s ostalim područjima Hrvatske", naglasio je te dodao kako je po najnovijim podacima Ministarstva zdravstva, popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite puno bolja na otocima nego na kopnu.

U djelatnosti obiteljske medicine nije popunjen Cres s dva tima, a na Viru i Sutivanu nedostaje po jedan tim.

Što se tiče primarnih ginekologa na otocima je mreža u cijelosti popunjena.

Pedijatrijska mreža nije popunjena u Pagu i Novalji, dok u Blatu i Korčuli nedostaje po jedan tim.

Broju od 110.000 stanovnika otoka, treba pridodati brojne turiste koji dolaze tijekom sezone a neki od njih također traže zdravstvenu zaštitu tijekom boravka u Hrvatskoj, upozorio je ravnatelj HZJZ-a.

Ugovorena 92 tima obiteljske medicine

Prema zadnjim dostupnim podacima HZZO-a, na otocima su ugovorena 92 tima u djelatnosti obiteljske medicine, a na kopnu ih je 2207. Broj osiguranika po timu nešto je manji na otocima nego na kopnu - 1027 osiguranika po timu na otocima, u odnosu na 1572 na kopnu.

Što se tiče djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece, najčešće dijagnoze na otocima istovjetne su onima na razini ostatka zemlje. Na prvom su mjestu bolesti dišnog sustava, slijede zarazne i kožne bolesti.

Pedijatriske ordinacije rade na Hvaru, Braču, Krku, Malom Lošinju, Rabu i Korčuli, te imaju 7803 korisnika.

Što se tiče primarne ginekološke zaštite žena, na otocima radi ukupno devet timova, a njihove usluge koristi 8755 žena i imaju manji broj pacijentica po timu u odnosu na ostatak Hrvatske.

Dostupnost zdravstvene zaštite na otocima unaprjeđuje se kontinuirano kroz razne poboljšane usluge koje prate nove trendove, poput telemedicine, helikopterske hitne medicinske službe i brzih medicinskih brodica, poručio je Capak.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu, kroz Mrežu telemedicinskih centara, pruža širok spektar usluga stanovnicima otoka poput teleradiologije, telekardiologije i telepsihijatrije, čime se pacijentima omogućava pristup specijalistima bez potrebe za putovanjem u veće zdravstvene ustanove. (Hina)