Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a na raspravi u Hrvatskom saboru govoreći o tzv. „paketu“ izmjena poreznih zakona rekla je kako se ovim izmjenama poreznih zakona primarno usmjerenih prema malim iznajmljivačima neće riješiti ono što vjerovatno svi u Hrvatskoj želimo, a to je priuštivo stanovanje, održivi turizam postignut kroz zaštitu lokalnog stanovništva i smanjenje pritiska na lokalnu infrastrukturu te zaštitu prostora. Ovim poreznim izmjenama ništa od navedenoga neće se postići.

Alati kojima se to treba postići su valjda jasni svima, osim HDZ-u i Vladi Andreja Plenkovića, a to su kvalitetna i provediva državna stambena politika te kvalitetno prostorno planiranje od strane jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Radolović se u svojoj raspravi izuzev izmjene paketa poreznih zakona osvrnula i na izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o upravljanju i održavanju zgradama koji su usko vezani uz ovu tematiku.

Nije isto imate li nekretninu u Slavoniji ili na Jadranu „prvi red do mora“

Ono što se nije uzelo u obzir jest činjenica kako je Hrvatska različita. Nije isto imate li nekretninu u Slavoniji ili na Jadranu „prvi red do mora“. Svaki dio Hrvatske ima svoje specifičnosti, u Slavoniji ljudi godinama bezuspješno pokušavaju prodati svoje nekretnine, a kamoli da uopće postoji netko tko želi te nekretnine u dugoročni najam, odnosno podstanarstvo, nažalost ni studenti ni mlade obitelji, naprosto zbog činjenice jer su iselili „trbuhom za kruhom“ u zemlje Zapadne Europe. S druge strane primjerice na našim otocima na Jadranu, iako se radi o nekretninama većinom „tik do mora“ velik dio obiteljskih iznajmljivača također nema kome iznajmiti apartmane u dugoročni najam, jer potreba za time ne postoji.

Činjenica jest kako potreba za priuštivim stanovanjem i dugoročnim najmom je najizraženija u gradovima, odnosno urbanim sredinama, ali ono što Vlada prigodno zaboravlja reći jest da je od te brojke koju stalno ponavljaju – 600.000 praznih stanova, čak 231.000 stanova otpada na tzv. nekomercijalni smještaj, tj. objekata u privatnom (uglavnom stranom) vlasništvu koji nisu kategorizirani, a u kojima boravi veliki broj "vlasnika", kao i njihovih "prijatelja" i "rođaka", koji posluju u sivo-crnoj zoni i u stvarnosti izbjegavaju doprinos lokalnoj zajednici tako što ne plaćaju porez, ne plaćaju povećanu naknadu za odvoz smeća, ne plaćaju turističke pristojbe, nema kontrole njihovih prihoda od iznajmljivanja, itd.

Nekomercijalni smještaj je upravo najveća „rak-rana“ priuštivog stanovanja u Hrvatskoj kao i održivosti hrvatskog turizma, a njime se nadležno Ministarstvo turizma kao ni Ministarstvo financija, a niti Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaduženo za stambenu politiku uopće ne bave. To dovodi do rušenja temelja na kojima je Nacionalni plan stambene politike izgrađen, a samim time i zakonski prijedlozi koji iz njega proizlaze gube smisao.

Osnovna premisa da se 231.000 stanova iznajmljuje kratkoročno u legalnom najmu, proizvela je, u predloženim izmjenama sva tri područja zakonskih propisa (paket poreznih zakona, upravljanje i održavanje zgrada i ugostiteljska djelatnost), niz negativnih posljedica po male obiteljske iznajmljivače, a sve, budući da se glavna krivnja za probleme sa priuštivim stanovanjem pripisala upravo činjenici da mali obiteljski iznajmljivači, koji se bave kratkoročnim najmom, onemogućuju stavljanje na tržište ovako velikog broja stanova, dok razloge treba tražiti u ogromnom povećanju "nekomercijalnog" smještaja.

666.000 „turističkih kreveta“ u Hrvatskoj otpada na nekomercijalni smještaj

Čak 666.000 „turističkih kreveta“ u Hrvatskoj otpada na nekomercijalni smještaj. Na žalost, za navedenu sivo-crnu kategoriju ne postoje podaci u Državnom zavodu za statistiku, niti se itko ikada ozbiljno bavio tim problemom, a prijave rada na crno koje učestalo podnose Državnom inspektoratu legalni mali iznajmljivači se u potpunosti ignoriraju i po njima nitko ne postupa.

Radolović je pritom navela kako se i dalje iz Vlade RH i resornih ministarstva ne dobiva odgovor postoji li izračun i koliko će od tih 600.000 praznih stanova i kuća koje navode premijer i ministri biti priuštivo za stanovanje?

I koliko će nakon prve godine dana pasti prosječna cijena najma ili cijena kvadrata stana za one koji se odluče na kupovinu? Ako se hvalite da je to pravi razlog uvođenja poreza na nekretnine, ako ste izračunali koliko ćete prikupiti novaca od građana, želimo onda vrlo konkretno znati koliko će se mladih stambeno zbrinuti po kojoj cijeni i kojim kriterijima? - rekla je Radolović.

Nažalost, ovom poreznom reformom najam stana za priuštivo stanovanje o kojem Vlada RH stalno priča neće pasti, već će se povećati. S druge strane, visina planiranog poreza na nekretnine (za stan od 50 kvadrata se može kretati između 30 i 400 eura) neće natjerati vlasnike praznih nekretnina da ih stave u dugoročni najam, niti će one koji posluju u okviru sive ekonomije „kazniti“ na način da legaliziraju svoje poslovanje.

Postoji opravdana bojazan da mali iznajmljivači svoje uređene stanove u centrima gradovima namijenjene za najam turistima umjesto stavljanja na raspolaganje za dugoročni najam te stanove odluče prodati, budući da postoji velika potražnja za istima i to stranim vlasnicima koji mogu platiti cijenu tog stambenog kvadrata za razliku od naših domaćih ljudi.

Oni koji nelegalno iznajmljuju raditi će to i dalje bez ikakvih sankcija

Radolović je podsjetila kako velik dio tih „praznih“ nekretnina prema podacima Porezne uprave i Hrvatske narodne banke posjeduju upravo stranci koji su u posljednjih 10 godina kupili preko 77 tisuća nekretnina vrijednosti gotovo 7 milijardi eura, te doslovce svaki četvrti apartman na našoj obali je u vlasništvu stranaca.

Radolović je navela je kako se reda u tzv. prekomjernu „apartmanizaciju“ mora uvesti, ali ovim izmjenama to se neće postići, jer se primarno vrši „udar“ na one koji legalno iznajmljuju i plaćaju uredno sve poreze i davanja dok oni koji nelegalno iznajmljuju raditi će to i dalje bez ikakvih sankcija, a ovim izmjenama može se očekivati i odjavljivanje većeg broja turističkih ležajeva i njihovo iznajmljivanje „na crno“.

Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i uvođenjem pojma domaćima primarno se trebalo zaštititi lokalno stanovništvo, a „lupiti po džepu“ strance koji zgrade u stambene zonama pretvaraju u apartmane i plaćaju na njih minimalne poreze kao fizičke osobe, umjesto prema pravilima o poslovnom nastanu kao svi ostali poduzetnici u Hrvatskoj ili ih uopće ne kategoriziraju pa od njih masovno zarađuju pod krinkom nekomercijalnog smještaja (smještaja „prijatelja i rodbine“).

S druge strane tu imamo i veliku neusklađenost izmjena Zakona o lokalnim porezima koji će tretirati domaćina i porezno ga osloboditi plaćanja poreza na nekretnine ako ima prebivalište u nekretnini koju iznajmljuje, dok izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti se uvodi pojam domaćina ako iznajmljuje turističke smještajne kapacitete unutar županije u kojoj ima prebivalište ne navodeći koje će koristi taj domaćin imati od toga.

Konkretno, prema prijedlogu Ministarstva turizma domaćin može biti onaj koji ima do 20 turističkih ležajeva unutar županije u kojoj ima prebivalište, a rentijerom će biti proglašen netko tko primjerice živi u Rijeci i ima jedan apartman u Umagu nevezano što će ovaj s jednim apartmanom imati bitno manje prihode od iznajmljivanja u odnosu na onog koji iznajmljuje 20 ležajeva u svojoj županiji.

Naime, prema zakonskim izmjenama isto je da li će taj „neki“ domaćin zarađivati 1.000 eura od iznajmljivanja ili 60.000 eura što je novi prag za ulazak u PDV-a.
Radolović je zaključno podsjetila kako se u najvažnijem operativnom dokumentu Vlade RH – Program Vlade RH 2024-2028 nigdje ne navodi ovakva „porezna reforma“ i uvođenje poreza na nekretnine, kao što se isti ne navodi niti u HDZ-ovom predizbornom programu.

Štoviše, isto su naglašavali još i tijekom predizborne kampanje. Naime, premijer Plenković je 12. travnja 2023. godine u Hrvatskom saboru izričito rekao kako HDZ neće uvesti u porez na nekretnine i da je to neki nesporazum. Premijer je tada još dodao da „HDZ želi uvesti porez na nekretnine onda bi to stavili u svoj predizborni program, a toga nema u HDZ-ovom programu.“ (iPress)