Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja mirovina u EU iznosila je 16.138 eura u 2022. godini. Kada se podijeli na 12 mjeseci, to iznosi otprilike 1.345 eura mjesečno. U okviru EU, prosječni izdaci po korisniku kretali su se od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu. Hrvatska je, očekivano, skoro, na samom dnu. 

Kada se u analizu uključe i zemlje EFTA-e te kandidatkinje za članstvo u EU, raspon se dodatno širi – od 1.648 eura u Albaniji do čak 35.959 eura u Islandu.

Prosječne starosne mirovine po korisniku također su prelazile 30.000 eura u dvije nordijske zemlje – Norveškoj i Danskoj. Znatno iznad prosjeka EU bile su i Švedska (22.436 €) te Finska (21.085 €), prenosi tportal

S druge strane, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU imaju najniže prosječne mirovine. Među njima su Turska (2.942 €), Bosna i Hercegovina (3.041 €), Srbija (3.486 €) i Crna Gora (3.962 €). Crna Gora je tek neznatno iznad Bugarske (3.611 €).

Prve zemlje koje prelaze četiri tisuće eura su Slovačka (4753 €) i Hrvatska (4.940 €). Za usporedbu recimo da je u Sloveniji taj iznos 8.930 eura, piše Euronews.

Ove brojke odnose se na godišnje iznose, a ne mjesečne, što dodatno ističe ogromne razlike između najnižih i najviših mirovina u Europi.

Četiri najveća gospodarstva EU plasirala su se zaredom iznad prosjeka Unije. Italija ima najvišu prosječnu mirovinu među njima (19.589 €), zatim slijede Francuska (18.855 €), Španjolska (18.100 €) i Njemačka (17.926 €).

U nominalnom iznosu u eurima, prosječna mirovina pala je u samo tri zemlje u 2022. u odnosu na 2021. godinu – i to za manje od 5 %. Te zemlje su Turska, Irska i Grčka. U Turskoj je pad prvenstveno rezultat snažne deprecijacije nacionalne valute, što je smanjilo vrijednost mirovina izraženih u eurima.

S druge strane, najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (33 %), a slijede Češka (16 %), Latvija, Litva, Crna Gora i Rumunjska, gdje je rast također bio iznad 10 %.

Prema izvješću Pensions at a Glance 2023 koje je objavio OECD, mirovine su glavni izvor prihoda starijih osoba u Europi. U mnogim europskim zemljama, javni transferi – poput državnih mirovina i naknada – čine više od 70 % ukupnog ekvivalentnog bruto dohotka kućanstava starijih osoba, a u nekim slučajevima taj udio prelazi i 80 %.

Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti među starijim osobama u EU raste još od 2019. godine, što je u najvećoj mjeri posljedica sve veće relativne dohodovne nejednakosti.

U 2022. godini, više od jedne od pet osoba starijih od 65 godina u EU – oko 18,5 milijuna ljudi – bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Taj broj i dalje raste, kako zbog povećanja stope siromaštva, tako i zbog starenja stanovništva.

U mnogim dijelovima Europe, iznosi mirovina znatno su niži od zarade prije umirovljenja. Taj jaz otežava mnogim starijim osobama održavanje životnog standarda nakon prestanka rada, prenosi Tportal.

Izvješće također pokazuje da starije žene u svakoj zemlji članici EU imaju veći rizik od siromaštva nego muškarci. U prosjeku, žene u EU primaju 26,1 % manji iznos mirovine nego muškarci, a čak 5,3 % žena uopće ne prima mirovinu. (iPress)