Europski potrošači sve su više zabrinuti zbog ekonomskih, političkih i okolišnih neizvjesnosti i tome prilagođavaju svoje prioritete za kupovinu, a ni hrvatske potrošače i tržište nije zaobišao sentiment opreza i zabrinutosti koji prevladava u Europi, izvijestili su u srijedu iz Boston Consulting Groupa (BCG). Prema anketi nazvanoj “Europski potrošači pripremaju se za više neizvjesnosti”, više od polovine Europljana, njih 54 posto, pesimistično je u pogledu ekonomije u svojoj zemlji, što je porast za sedam postotnih bodova u odnosu na lipanj 2024. U isto vrijeme, 52 posto ih je zabrinuto zbog stanja svojih osobnih financija, što je devet postotnih bodova više nego prošle godine.

Anketa koju je BCG proveo na više od 16 tisuća ispitanika u devet europskih zemalja pokazuje značajan pomak prema oprezu u upravljanju kućnim budžetom i kupovini s naglaskom na najbolju vrijednost u odnosu na uloženi novac. Dodatno, kako navode, čak je 57 posto Europljana zabrinuto zbog političke situacije. No, ta zabrinutost nije jednako raspoređena u cijeloj Europi, pa su tako među ispitanima najviše zabrinuti Francuzi, njih više od 73 posto, a slijedi ih 71 posto ispitanih Rumunja i 70 posto Španjolaca. U usporedbi s njima, oko političke situacije zabrinuto je “tek” 38 posto Skandinavaca.

Carinski rat brine tek 30 posto potrošača

Carinski rat, međutim, brine tek 30 posto potrošača, manje nego što ih je zabrinuto zbog održivosti i klimatskih promjena, što brine 42 posto ispitanih, navodi se. “U cijeloj Europi potrošači su sve izbirljiviji i traže bolju vrijednost za novac. Potrošači odvaguju svaku kupovinu, a robne marke se moraju natjecati u vjerodostojnosti, etici i vrijednosti dobivenoj za uloženi novac”, istaknuo je Andreas Malby, lider BCG-ovog odjela za praćenje potrošačkih navika u Europi, Bliskom istoku, Africi i Južnoj Americi, ujedno i suautor izvješća.

Vrijednost za uloženi novac je najvažniji faktor u donošenju odluka u kupovinu u svim zemljama pokrivenim anketom i navodi je 59 posto ispitanih. Drugi i treći najvažniji faktori pri donošenju odluka o kupovini su mogućnost uštede i niska cijena, i navodi ih 48, odnosno 47 posto ispitanika. Među potrošačkim kategorijama, najveći pad je zabilježen u kupovini odjeće, čak 22 posto, zatim alkohol s padom od 18 posto te grickalice s padom potrošnje od 17 posto. Ukupna je potrošnja na osnovne kućne potrepštine porasla, ali ne zbog povećane prodaje, nego zbog inflacije, izvijestili su iz BCG-a.

Oprez i kod hrvatskih potrošača

“Službeni statistički podaci, poput stope inflacije u prvih pet mjeseci ove godine, ali i višegodišnji trendovi koje već duže vremena pratimo, pokazuju da ni hrvatske potrošače ni tržište nije zaobišao sentiment opreza i zabrinutosti koji prevladava u Europi”, ističe Melanie Seier-Larsen, direktorica i partnerica u BCG-u zadužena za Hrvatsku.

Dok u ukupnoj stopi inflacije u Hrvatskoj u prvih pet mjeseci ove godine značajan udjel ima povećana potrošnja na osnovne namirnice kao što su hrana i bezalkoholna pića, koja reflektira rast potrošačkih cijena u tom segmentu, a ne u tolikoj mjeri povećana prodaja, s druge strane pad cijena odjeće i obuće može se dovesti u vezu s padom potražnje i interesa za tim robama, navela je. “Hrvatski potrošači su osjetljivi na promjene cijena u gotovo svim kategorijama koje bismo mogli nazvati ‘ne-esencijalnim’, a osim svijesti o potrebi dobivanja prave vrijednosti za novac, sve im je važnija i održivost proizvoda, što domaći proizvođači moraju imati na umu”, kazala je Seier-Larsen. (Hina)