Prve tjedne kolovoza u hrvatskom turizmu uz uobičajeno najveći promet u godini obilježavaju last-minute rezervacije, akcijske ponude hotelskih kuća i drugih pružatelja smještaja s popustima te manja posjećenost pojedinih destinacija i restorana, komentari su iz sektora o ljetnim trendovima.

Uz ultra last minute buking, uslijed daljnjih porasta troškova, povoljnijih ponuda, ali i klimatskih utjecaja s velikim vrućinama, sušama, požarima i olujama, pojačano je i otkazivanje rezervacija u zadnji čas.

Pogled na pojedine rezervacijske sustave domaćih i stranih portala te hotelskih kuća i putničkih agencija, otkriva da se u kolovozu nastavlja trend iz predsezone s popustima na smještaj, pa su u nekim destinacijama i terminima akcijske ponude i do 30 posto povoljnije.

Kampovi i hoteli dobro popunjeni

Direktor Kamping udruženja Hrvatske Adriano Palman sezonu ocjenjuje jako interesantnom i izazovnom, od rupa u bukingu do ultra last minute rezervacija i laganih preslagivanja ili promjena tržišta.

Na pitanje o cijenama kaže da je bilo nekih korekcija tamo gdje je pojedini kamp procijenio, ali i da su to pojedinačni slučajevi, daleko od masovnog.

Predsjednica Udruženja hotelijera HGK Josipa Jutt Ferlan ističe da je sve u redu i da hoteli "lijepo rade".

"Hoteli srednjih kapaciteta do 150 soba dobro su popunjeni i po solidnim cijenama. Trend je ultra last minute, što je i normalno jer je Hrvatska dostupnija kao destinacija pa se putovanje ne treba dugo planirati”, komentira.

"Hoteli koji nude cjelovite sadržaje i imaju konstantnu kvalitetu, nemaju problema s bukingom", poručuje Jutt Ferlan.

Obiteljski smještaj u last minuteu

Za predsjednicu Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbaru Marković sve što se događa ove sezone, kako kaže, nije nikakvo iznenađenje, ali ju razočarava problem nerealnog rasta cijena i nedostatka kvalitetne ponude.

"Istina je da se ove godine više nego ikad smještaj popunjava last minute-om. Gosti ne gledaju samo cijenu smještaja, nego računaju ukupni trošak odmora, prijevoz, restorane, izlete, sadržaje. Male razlike vrlo često odluče hoće li tko odabrati Hrvatsku ili neku drugu mediteransku destinaciju", iznosi Marković.

Iako će brojke na kraju dati konačnu sliku, ističe da više vjeruje onome što gleda na terenu, posebice u posljednjih mjesec dana kada je obilazila velik dio Dalmacije i Istre i razgovarala s iznajmljivačima, te vidjela da je u pojedinim destinacijama turista manje.

S druge strane, oni koji su došli ponašaju se drugačije nego prije, više vremena provode u smještaju i ne izlaze svaku večer na večeru ili u obilazak i normalno je da će to osjetiti u ugostiteljstvu i drugi koji žive od turističke potrošnje, smatra Marković.

"To bi trebalo biti ozbiljno upozorenje, da se ne može očekivati kako će turisti dolaziti samo zbog lijepog mora i sunca, jer danas jako dobro znaju što za svoj novac mogu dobiti u Hrvatskoj, a što u Italiji, Španjolskoj ili Crnoj Gori", naglašava Marković.

Misli da je najveći problem što se u mnogim destinacijama turizmom još uvijek ne upravlja, da ljudi koji bi na lokalnoj razini trebali upravljati destinacijama ili to ne rade ili ne razumiju što znači destinacijski menadžment.

"To nije organizacija nekoliko događanja, šetanje po sajmovima, tiskanje brošura i čekanje da sezona sama odradi svoje. Treba znati kakvog gosta želimo, kako razvijati ponudu, upravljati cijenama i biti konkurentan dugoročno. Mislim da je vrijeme da prestanemo živjeti od uvjerenja da smo Bogom dana destinacija. Turizam se danas planira, njime se upravlja i za svakog gosta se treba izboriti. Tko to prije shvati, bit će uspješniji", poručuje Marković.

U lipnju u svim komercijalnim smještajnim objektima pad turističkih noćenja

U komercijalnim smještajnim objektima u lipnju ove godine bilo je 6,6 posto manje turista i 6,1 posto manje noćenja nego u lanjskom lipnju, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najveći pad zabilježen je u Istri.  U Istarskoj županiji tijekom lipnja ostvareno je 4.298.538 noćenja, odnosno čak 31,9 posto svih turističkih noćenja u Hrvatskoj. Ipak, riječ je o rezultatu koji je 10 posto slabiji nego u lipnju prošle godine.

Ukupni rezultat za prvih šest mjeseci bolji je od lanjskog za 0,5 posto u dolascima i noćenjima, sa 7,2 milijuna dolazaka turista i 26 milijuna noćenja.

Domaći turisti 'popravili sliku' lipnja

Stranih turista je uobičajeno i u lipnju bilo znatno više nego domaćih - 2,6 milijuna, koji su ostvarili 5,7 milijuna noćenja, čime su u minusima od 8,9 odnosno 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji lipanj. U prvih šest mjeseci ukupno ih je također stiglo manje, za 7,5 posto (12,2 milijuna), koji su ostvarili 0,6 posto manje noćenja ili 22,5 milijuna.

Za razliku od njih, domaći turisti pojačanim dolascima i noćenjima u lipnju ove godine pridonijeli su ukupnim rezultatima s 12 posto više dolazaka ili 387,4 tisuće te 8,2 posto više noćenja ili 1,5 milijuna.

Domaćih turista je i ukupno za prvih šest mjeseci bilo više nego lani, za 11,7 posto ili 1,2 milijuna, a njihovih noćenja 7,7 posto više ili 3,4 milijuna.

Među strancima, njemački turisti zadržali su prvo mjesto u lipnju sa udjelom od 22,1 posto u ukupnim noćenjima ili 2,7 milijuna, što je i 28,1 posto manje nego u lanjskom lipnju. S 10,3 postotnim udjelom u noćenjima slijede ih turisti iz Austrije, iz Slovenije s 9,9 posto, Poljske oko 9 posto te Češke sa 6,6 posto. Gosti iz Slovenije, Poljske i Češke ostvarili su poraste noćenja, dok su iz Austrije u padu.

Najviše noćenja i najveći pad u najbrojnijoj vrsti komercijalnog smještaja

Podaci DZS-a pokazuju da je pad turističkog prometa u lipnju zahvatio sve glavne vrste komercijalnog smještaja - hotele, kampove i privatni smještaj, u kojemu je ostvareno i najviše noćenja, ali i najveći pad u odnosu na lanjski lipanj.

U tim objektima skupine "odmarališta i slični objekti za kraći odmor" bilo je 5,6 posto manje noćenja nego u lanjskom lipnju ili 6,3 milijuna, čime su ipak zadržali najveći udjel u ukupnim noćenjima, od 47,1 posto, a imaju i dalje najveći udjel u ukupnim smještajnim kapacitetima.

Naime, u toj skupini komercijalnog smještaja i u lipnju ove godine je bilo najviše smještajnih jedinica, 56,2 posto od ukupnih 377 tisuća (soba, apartmana i mjesta za kampiranje), te 57,1 posto od ukupnih 986 tisuća stalnih kreveta koji su bili dostupni turistima u Hrvatskoj.

Hoteli su na drugom mjestu s 3,7 milijuna noćenja ili 1,7 posto manje, a u njima se turistima u lipnju ove godine nudilo 81 tisuća smještajnih jedinica i 171 tisuća kreveta, čime su u ukupnim kapacitetima imali udjele od 21,5 odnosno 17,3 posto.

Treći prema broju noćenja s 3,4 milijuna su kampovi, za koje je to pad od 11,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, pri čemu DZS ne navodi udjele kamp mjesta/kreveta u ukupnim kapacitetima. (Hina)