Vlada je u petak na sjednici donijela niz odluka o paketu dodatnog ulaganja u naoružanje, modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske, a kako je naglasio premijer Andrej Plenković, "ne da bi Hrvatska bilo kome prijetila već kako bismo odvratili svaku prijetnju".

"Danas donosimo odluku koja je, prije svega, uvjetovana i kontekstom u kojem se nalaze svijet i Europa, a to su najozbiljnije sigurnosne prijetnje u posljednjih nekoliko desetljećima", kazao je premijer.

Plenković je istaknuo kako je ruska agresija na Ukrajinu pokazala koliko su za obranu i odvraćanje važne sposobnosti preciznog djelovanja na velikim udaljenostima, moderna protuzračna obrana, kvalitetna obavještajna slika te sigurna i zaštićena komunikacija. Podsjetio je i da su saveznice na prošlogodišnjem summitu NATO-a preuzele obvezu da će do 2035. izdvajati za obranu i sigurnost 3,5 posto te za povezana ulaganja još 1,5 posto BDP-a.

Hrvatska vlada je napravila plan ulaganja i postupnog dostizanja ovog cilja, dodao je.

"Hrvatska ulaže u svoje obrambene sposobnosti, ne da bi bilo kome prijetila već kako bismo odvratili svaku prijetnju, zajamčili sigurnost hrvatskih građana, teritorija i nacionalnih interesa, a time pridonijeli i kolektivnoj sigurnosti i obrani Europe", naglasio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić ustvrdio je da Vlada "provodi povijesnu modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske (...) jer je to izravan ulog u sigurnost naših građana i potpora NATO ciljevima i sposobnostima".

Nabava 18 lansera raketa; Nakon Rafalea jedna od najvećih investicija u modernizaciju HV-a

Odlukom Vlade, Ministarstvo obrane nabavlja 18 južnokorejskih samohodnih višecijevnih lansera raketa (MLRS) K239 Chunmoo s pratećim sredstvima i sustavima, a radi zamjene zastarjelih sustava SVLR Vulkan i SVLR GRAD BM-21 te razvoja sposobnosti preciznog i masovnog vatrenog djelovanja po ciljevima na udaljenostima koje znatno nadilaze domet klasičnog crijevnog i raketnog topništva.

Jedna od ključnih prednosti Chunmooa je mogućnost da na istom lanseru istodobno koristi dvije različite vrste raketa, različitog kalibra, što mu daje, istaknuo je premijer, veliku fleksibilnost, snažnu vatrenu moć i vrlo kratko vrijeme reakcije.

"Riječ je, nakon Rafalea, o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija u modernizaciju HV-a od završetka Domovinskog rata. Prvi put stječemo sposobnost brzog i preciznog djelovanja po ciljevima na vrlo velikim udaljenostima", poručio je Plenković dodajući kako su Chunmoo i HIMARS komplementarni sustavi.

Postupak javne nabave je proveden te su, dodaju iz Ministarstva, napravljeni prijedlozi ugovora s južnokorejskom tvrtkom Hanwha Aerospace i poljskom tvrtkom WB Electronics. Postupak opremanja se provodi po načelu "Total Package Approach". Kako je naveo premijer, Hanwha Aerospace će isporučiti lansere, raketno streljivo i svu prateću opremu, dok će WB Electronics zapovjedno-upravljački sustav koji sve sastavnice povezuje u jedinstvenu operativnu cjelinu.

Vrijednost nabave je 544,1 milijuna eura s PDV-om, a provest će se od 2026. do 2029. godine.

"Zbog relativno kratkih rokova isporuke od 24 do 36 mjeseci, bolje dostupnosti, niže cijene, otvorenosti za industrijsku suradnju, europske države Poljska, Estonija te Kraljevina Norveška sve se više odlučuju za opremanje ovim jedinstvenim sustavom", kazao je Anušić.

Opremanje Rafalea, nabava protuoklopnog naoružanja i opreme

Donesena je odluka i o opremanju višenamjenskih borbenih aviona Rafalea dodatnim sposobnostima detekcije i samozaštite u vrijednosti 112 milijuna i 224.015 eura s PDV-om, čime se njihove sposobnosti, naveo je Plenković, podižu sa standarda F3R na F4.

Ministarstvo obrane provelo je postupak javne nabave nadmetanja po pozivu, a zahtjev za dostavu ponude upućen je ponuditelju Dassault Aviation iz Francuske Republike kao originalnom proizvođaču aviona i predstavniku tvrtki koje proizvode komponente aviona, ističu iz MORH-a.

Predmet nabave opreme je ugradnja detektora raketa i uređaja za otkrivanje, identifikaciju i praćenje ciljeva u zraku, čime će se značajno unaprijediti njihove operativne sposobnosti u području zaštite aviona od raketnih sustava te u otkrivanju, identifikaciji i praćenju ciljeva u zraku, pojašnjava se.

Opremanje će se provesti u razdoblju od 2026. do 2032. godine.

Nadograđuje se i borbeni komunikacijski sustav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u ukupnom iznosu 41,1 milijuna eura, a nadogradnja će se provesti od 2026. do 2030. godine. Ministarstvo je provelo postupak javne nabave nadmetanjem po pozivu te su pozivi poslani sedam tvrtki: L3HARRIS američki, THALES francuski, ROHDE/SCHWARZ njemački, HENSOLDT njemački, INDRA španjolski, LEONARDO talijanski i FREQUENTIS austrijski. Kao najpovoljniji ponuditelji pokazali su se zajednice ponuditelja tvrtka THALES iz Francuske Republike i Odašiljači i veze d.o.o. iz Zagreba, dodaju iz Ministarstva.

MORH-u je dana suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2029. i za nabavu protuoklopnog naoružanja i opreme. Postupkom javne nabave odabrana je ponuda jedinog ponuditelja EuroSpike GmbH iz Savezne Republike Njemačke, a nabavlja se zemaljski lansirani sustav (Firing Post) iCLU za protuoklopne vođene rakete SPIKE LR2 i protuoklopne vođene rakete (POVRS) SPIKE SR.

Ukupna procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,898.546 eura s PDV-om, od čega su tri milijuna eura predviđena za plaćanje predujmom u 2026., a preostali iznos od 10,898.546 eura u 2029. godini.

Izgradnja hangara u Zemuniku

Donesena je i odluka o izgradnji multifunkcionalnog hangara za održavanje zrakoplova i pomoćnih građevina u Zračnoj bazi Zemunik. Ministarstvu je dana suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u 2027. i 2028. godini u ukupnom iznosu od 12,172.648 eura, a kako je istaknuo ministar, u pregovaračkom postupku javne nabave odabrana je tvrtka RADNIK d.d. iz Križevaca.

Vlada je izmijenila odluku o modernizaciji radarskog sustava AN/FPS-117 donesene 2024. godine, koje se provodi putem NATO Agencije za potporu i nabavu, a kojom se završetak modernizacije planira u 2027., umjesto u 2026. godini.

Na sjednici je, nadalje, donesena odluka o trajnom prijenosu 30 stambeno-sanitarnih jedinica iz strateških robnih zaliha bez naknade Ministarstvu obrane, koje su već 2024. odobrene na privremeno korištenje Oružanim snagama RH. Njihovim trajnim prenošenjem rješava se pitanje dugoročnog smještaja pripadnika Oružanih snaga na tim lokacijama, pojašnjeno je.

Jesenski paket mjera podrške građanima i gospodarstvu za ublažavanje posljedica energetske krize

Predsjednik Vlade Andrej Plenković za iduću je vladinu sjednicu najavio jesenski paket mjera podrške građanima i gospodarstvu za ublažavanje posljedica energetske krize prouzročene destabilizacijom prilika na Bliskom istoku.

“Najavljujem za iduću sjednicu vlade i uobičajeni jesenski paket mjera koji će se odnositi na podršku građanima i gospodarstvu u ublažavanju posljedica ove energetske krize koja je sada uglavnom uvjetovana situacijom na Bliskom istoku”, rekao je premijer.

Novi paket mjera premijer je najavio nakon što je ocijenio da je ubrzanje inflacije u kolovozu na 4,1 posto s 3,9 posto u srpnju, izravna posljedica krize na Bliskom istoku i rasta cijena naftnih derivata na globalnom tržištu te posljedičnog porasta cijena energenata kod nas za 17,4 posto u kolovozu.

“Vlada međutim stalno donosi mjere kako bi ublažavala taj rast cijena na svjetskim tržištima i time omogućuje da su i cijene eurodizela, eurosupera, plavog dizela, plina u bocama i spremnicima, povoljnije i jeftinije za naše građane i gospodarstvo”, kazao je Plenković.

Državni zavod za statistiku ranije je ovog tjedna izvijestio da je inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u kolovozu 2026. godine bila 4,1 posto veća u odnosu na lanjski kolovoz, te nešto veća nego u srpnju kad je iznosila 3,9 posto.

Od pojedinih glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena, naveo je DZS, u prošlom mjesecu najviše su porasle cijene energije - za 17,4 posto, a osjetno su još rasle cijene usluga, za 7,2 posto.

Paketima mjera za zaštitu kućanstava i konkurentnosti gospodarstva od rasta cijena vlada u pravilu uređuje cijene električne energije i plina, pri čemu se uz horizontalne mjere uvode i one za ugrožene kupce energenata. (Hina)