Vojko Obersnel, bivši SDP-ov gradonačelnik Rijeke, optužen je za zloporabu položaja i ovlasti, a optužnicu je protiv njega podigao USKOK i to nakon istrage koja je pokrenuta u kolovozu. Osim Obersnela optužene su još tri osobe, među kojima su i Samir Barać, bivši vaterpolist, Srđan Škunc, koji je bio pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem te jedan sudski vještak. Oni se terete za pomaganje i poticanje na zloporabu položaja i ovlasti, kojima je Grad Rijeka, kako tvrdi USKOK, oštećen za 175.999 eura, dok je Baraćeva tvrtka ostvarila nepripadnu imovinsku korist od 73.621 eura.

Obersnela i Škunca se tereti da od lipnja 2008. do 2016., kako tvrdi USKOK, pogodovali Baraćevoj tvrtki i to nakon što je riječko Poglavarstvo odlučilo prodati gradsko zemljište namijenjeno gradnji jedne višestambene građevine. Natječaj za prodaju tog zemljišta objavljen je 3. lipnja 2008., a Baraćeva tvrtka je na tom natječaju izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Međutim, USKOK tvrdi da su Obersnel i Škunc nakon toga poduzeli niz radnji kako bi Baraćeva tvrtka stekla protupravnu imovinsku korist, pa ih se među ostalim tereti da su prihvaćali Baraćeve zahtjeve za izmjenom natječajnih uvjeta za isplatu kupoprodajne cijene, izdavali suglasnosti Grada i omogućavali parcelacije gradskog zemljišta sukladno Baraćevim interesima te da su mu i prolongirali rokove otplate kupoprodajne cijene, ali i da su prihvaćali neosnovane obračune kojima je umanjena kupoprodajna cijena.

Prema navodima USKOK-a Obersnel i Škunc se terete da su prihvatili Baraćev zahtjev kojim je tražio izmjenu uvjeta plaćanja zemljišta i to tako da dio cijene plati u predviđenom roku, dok je dio namjeravao platiti tako da Gradu Rijeci da u vlasništvo stanove koje će izgraditi. Obersnela se tereti da je u ime Grada Rijeke s Baraćevom tvrtkom 14. listopada 2008. sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine. Nadalje, prema natječaju se mogla graditi jedna stambena zgrada, no Obersnel i Škunc su izdali suglasnost Baraćevoj tvrtki da na gradskom zemljištu izgradi dvije zgrade, a to je uključivalo i dvije nove čestice koje nisu bile obuhvaćene natječajem.

Barać se tereti da je na temelju te suglasnosti ishodio rješenje o uvjetima građenja u skladu s kojim je izvršena parcelacija na način koji mu je odgovarao nakon čega je su on i Obersnel 21. siječnja 2010. zaključili ugovor o kupoprodaji nekretnina novoformiranih čestica, od kojih je svaka namijenjena gradnji jedne građevine, s obvezom Grada da odmah na kupca prenese pravo vlasništva, što je bilo u suprotnosti s ranije zaključenim predugovorom. Obersnel i Škunc se terete i da su Baraću omogućili da potraživanje od 327.691 eura osigura upisom založnog prava na njegovim nekretninama iako njihova vrijednost nije bila dostatna za pokriće tražbine. (Hina)