Ove godine je 110. obljetnica da je Matko Brajša Rašan (Pićan, 11.12.1859.- Zagreb, 06.09. 1934.), zborovođa i skladatelj, na tekst Ivana Ive Cukona Zuccona (Medulin, 23. 10. 1868.-Zagreb 7. 10. 1928.), odvjetnika, skladao pjesmu "Krasna zemljo, Istra mila".

Brajša je pjesmu skladao 1912. godine u Pazinu, a prva ju je, uz glasovir, otpjevala njegova kći Jelka Brajša.

Nema pjevačkog zbora u Istarskoj županiji i drugim istarskim gradovima koji nisu bezbroj puta izveli glasovitu i povijesnu "Krasno zemljo, Istro mila" koja je 2002. godine službeno postala svečana pjesma Istarske županije. U Puli postoji mješoviti pjevački zbor "Matko Brajša Rašan".

Budući da nije svaki dan takova obljetnica, objavljujemo tekst "Krasna zemljo, Istro mila" koji glasi: Krasna zemljo, Istro mila,/Dome roda Hrvatskog,/Svud se ori pjesma vila/S Učke tja do mora tvog./Glas se čuje oko Raše,/Čuje Mirna, Draga, Lim,/Sve se diže što je naše,/Za rod gori srcem svim./Slava tebi Pazin grade,/Koj nam čuvaš rodni kraj./Krasna polja i livade,/Nek vas mine, nek vas mine tuđi sjaj!/Sad se Istra širom budi,/Pula, Buzet, Lošinj, Cres./Svud pomažu dobri ljudi,/Nauk žari, nauk žari kano krijes!

Rakovac traži da se napiše nova istarska himna

Sad ću podsjetiti naše čitatelje na dio razgovora koji je jedan labinski novinar objavio glede istarske himne "Kradna zemljo, Istro mila" vodio s Milanom Rakovcom, pjesnikom, novinarom, književnikom i prevoditeljem.

Zagrebački Istranin Rakovac je za jedan istarski portal 2020., pod naslovom "Milan Rakovac: 'Krasna zemljo je pjesma koja pripada 19. stoljeću', dao izjavu u kojoj je, uz ostalo, rekao kako treba raspisati natječaj za istarsko-europsku himničnu pjesmu, koja će postati nova istarska svečana pjesma. Nagrada neka bude večera u oštariji! Ja ću prvi napisati svoj prijedlog, već za mjesec dana (...).

To nije prva nebuloza i floskula koje je u svojoj spisateljskoj i političkoj karijeri izrekao Milan Rakovac! Kako se usuđuje da na taj vrlo pogrdan način kritizira istarsku himnu "Krasna zemljo, Istro mila"? Zar ga nije stid?! Zanima me što o tome misli javnost u Istarskoj županiji... Ili bi htio da on bude autor teksta za novu himnu?! Najvjerojatnije!

Loredana Bogliun: A što misliš, kako je nama, kada moramo slušati "dome roda hrvatskog"?

Vozio sam se u autu kroz Austriju s Loredanom Bogliun Debeljuh početkom 90-ih, u vrijeme dok je bila vijećnica Skupštine Istarske županije i rekao sam joj da su pogriješili što su za pjesmu koja predstavlja Talijane u Istri uzeli talijansku državnu himnu, a ona kaže: A što misliš, kako je nama, kada moramo slušati "dome roda hrvatskog"? (...).

Što se, pak, tiče Loredane Bogliun Debeljuh, koja je obnašala i funkciju dožupanice Istarske županije, što je sramotno, nimalo me ne čude i iznenađuju njezine riječi. Ona je, naime, poznata kao velika talijanska šovinistkinja, a svojevremeno je u talijanskom ultradesničarskom tjedniku Il Borghese izjavila da je Republika Hrvatska nacionalistička država!

Međutim, zaboravila je kad se družila s iredentistima i neofašistima u Italiji i hrvatskoj Istri! Zaboravila je da je bila jedna od glavnih IDS-ovih organizatora koji su na 1. kongres Istrijana 1995. u pulskom hotelu "Histria" pozvali talijanske irdentiste i neofašiste! Taj skandalozni skup, zbog prisustva neprijatelja Republike Hrvatske, "uveličali" su gosti, compagni Milan Rakovac, Miroslav Bertoša i poznati talijanski književnik Fulvio Tomizza.

Međutim, to nisu najpokvarenija djelovanja L. Bogliun. Simptomatično i nedopustivo da je pjesnikinja i bivša političarka Loredana Bogliun Debeljuh prije više godina objavila pozitivnu kritiku jednog od neofašističkog djela, prepun falsificiranih događaja o Istri, autora Luigija Papa, talijaniziranog Židova (u Trstu mi je na to rekao da je on Talijan - op. A. Č.) iz Rima. Taj Mussolinijev ufficiale, nakon kapitulacije fašističke Italije, od 1943. do 1945. godine pripadnik je fašističke tampon državice Repubblica di Salo i istovremeno zapovjednik Fašističkog garnizona u Motovunu. Sa svojom fašističkom milicijskom jedinicoma surađivao je s njemačkim nacistima koji su zajedno ubijali ne samo priadnike NOP-a, već i civile! Držim da je dosta rečeno o nedoličnim pjesnicima i bivšim političarima. (Armando Černjul)