Festival fantastične književnosti svake godine ima drukčiju temu i tematski književni natječaj, a ove godine u čast bivšem uredniku zbirki, novinaru i kulturnom djelatniku koji je svojim kulturnim i gastronomskim djelovanjem obilježio kartu Istre, prerano preminulom, Davoru Šišoviću. Tako će se predstavljanje knjige 'Priča o Davoru Šišoviću', održati u Kaštelu u Pazinu, ove subote 16. studenog, s početkom u 17 sati.

FESTIVAL FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI je utemeljen 2002. godine kao književna manifestacija posvećena književnom stvaralaštvu u žanru znanstvene fantastike, horora i fantasyja. Prirodom svoga programa FESTIVAL FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI sadržajno nadopunjuje druge sličnotematske ali programom bitno različite manifestacije u Pazinu (Istrakon, Dani Julesa Vernea, festival Sedam dana stvaranja) i široj okolici (Vampirske noći u Kringi, Legendfest u Pićnu, Astrofest u Višnjanu, Srednjovjekovni festival u Svetvinčentu), afirmirajući tako Pazin i Istru kao regionalna žarišta fantastične književnosti i književne reinterpretacije istarske legendarne, mitološke, znanstvene i povijesne baštine.

Od 2006. godine FESTIVAL FANTASTIČNE KNJIŽEVNOSTI svake godine ima drukčiju temu i tematski književni natječaj, a po jedan festivalski dan obavezno se održava u mjestu koje je svojom baštinom nadahnulo temu Festivala i tematsku zbirku priča objavljenu te godine. Tako su 2006. godine tema Festivala bili vampiri, i objavljena je natječajna zbirka "Vampirske priče" te predstavljena u Kringi u općini Tinjan, zavičaju istarskog vampira Jure Granda. Narednih godina nizale su se sljedeće teme, mjesta i naslovi: 2007. godine Gračišće, staroslavenska mitologija i "Priče o starim bogovima"; 2008. godine Motovun, divovi (u povodu stote obljetnice objavljivanja Nazorovog "Velog Jože") i "Priče o divovima"; 2009. godine Bale, dinosauri i "Priče o dinosaurima"; 2010. godine astronomija, Višnjan i "Priče o zvijezdama", 2011. godine turizam, Opatija i "Turističke priče", 2012. godine vino, Svetvinčenat i "Priče o vinu", 2013. godine zmajevi, Draguć i „Priče o zmajevima“, 2014. godine samostani, Sveti Petar u Šumi i „Samostanske priče“, 2015. godine ekologija, Medulin i „Ekološke priče“, 2016. godine arheologija, Žminj i „Arheološke priče“, 2017. godine manjine u Istri i Vijeće srpske nacionalne manjine Županije istarske u Puli i „Priče o manjinama“, 2018. godine, Pazin kao Grad koji se u međunarodnim razmjerima promovirao u glavno ili sporedno mjesto događanja u djelima mnogih pisaca, u dužim  ili kraćim  formama te u svim vidovima znanstvene fantastike, horora i fantasyja, ali i u mainstream književnosti i „Priče o Pazinu“,  2019. godine sjedinjenje Istre s Maticom domovinom kao jednim od najfantastičnijih događaja u istarskoj povijesti i „Priče o sjedinjenju“, 2020. godine kao omage pazinskom sportskom djelatniku kroz čiju školu su prolazile generacije pazinskih učenika i „Priče o karateu“, 2023. godine o žanrovskim događanjima i raznolikosti u fandomu „Priče o kovencijama“ i 2024. godine u čast bivšem uredniku zbirki, novinaru i kulturnom djelatiku koji je svojim kulturnim i gastronomskim djelovanjem obilježio kartu istre, prerano preminulom, „Priče o Davoru Šišoviću“.  

Zadavanjem festivalske teme pisce se potiče na istraživanje različitih vidova istarske baštine te na suvremeno književno stvaranje nadahnuto istarskom baštinom. Dosadašnje su godine pokazale da festivalske teme motiviraju autore za pisanje o Istri i njenoj baštini i još dugo nakon Festivala odnosno objavljivanja festivalske zbirke, a njihovi dojmovi s Festivala i boravka u Istri vrlo su zapaženi na njihovim blogovima, internetskim portalima, novinama i časopisima za koje pišu.

Pazin je i grad koji ljubomorno čuva svoju fantastičnost kroz razne oblike umjetnosti i koji se do sada, u zadnjih dvadesetak godina, promovirao u glavno ili sporedno mjesto događanja u djelima mnogih pisaca, u dužim ili kraćim formama te u svim vidovima znanstvene fantastike, horora i fantasyja, ali i u mainstream književnosti.

Međutim, iako se o Pazinu - i nakon Julesa Vernea, a osobito u posljednjih dvadesetak godina - puno pisalo i puno ga se spominjalo, ispostavilo se da većina drugih istarskih gradova, između ostalih i Poreč,  nema zbirku priča koja bi govorila baš o njemu, kao i fantastičnim temema koje se vezuju za njega, te bi ovakav način predestavljanja Poreča u vidu nuđenja piscimai priliku da svoj doživljaj svega što Poreč nudi i priziva iskažu kroz znanstvenofantastične, fantasy i horor priče,  a koji su  stvorili sliku Poreča kakvom smo ponosni te prepoznali ne samo vizure grada, nego bi u fantastičnu prozu pretočili i sam duh grada koji živi i diše s uzrečicom: ni bitno od kud si, nego kakov si.

Članovi udruge Albus već 18 godina rade na projektu Festivala fantastične književnosti (prvo s udrugom Jules Verne Klub a kasnije samostalno). Postigli smo da FFK kao manifestacija bude prepoznata u regiji i pokretač smo 5 sličnih manifestacija  u regiji (Refestikon u Crnoj Gori, Festival „Tragovima bosanskog kraljevstva“ u sklopu Zeničkog proljeća i „Festival fantastične književnosti“ u Vitezu u BiH, Festival fantastične književnosti u Celju i Mariboru u Sloveniji, i Festival fantastične književnosti u Beogradu u Srbiji ), te da pisci iz cijele regije pišu priče o Pazinu i Istri, ne samo kod nas već i u raznim izdanjima u regiji čime konstantno promoviramo Pazin i Istru na sličnim manifestacijama u Hrvatskoj i regiji promovirajući  udrugu Albus, Istrakon i Festival fantastične književnosti. Kao posebnost ističemo da kroz program promoviramo pisanje i da smo do sada objavili priče više pazinskih i istarskih pisaca i da  kroz program FFK educiramo građane i mlade grada Pazina, te potičemo na volontiranje na samom projektu. 

Crtice o Davoru

Davor je bio svestran, njegovi interesi i pogledi široki: od politike, gastronomije i vinarstva do književnosti i istarske mitologije.

Većini je nepoznato da je još u srednjoj školi otkrio  novinarstvo - trajnu ljubav, koja će obilježiti njegov profesionalni život,  ito kao honorarni novinar Glasa Istre i Večernjeg lista. Svoj prvi članak objavio je daleke  1981. u Glasu Istre, a u tom članku, kroz priču  o pazinskom bendu u kojem je kao neformalni član povremeno svirao gitaru, prikazao je i svoju ljubav prema rock muzici, koja ga je pratila cijeloga života. Kao student pisao za riječki Val, zagrebački Polet i Studentski list.

Od studentskih dana nadalje Davoru niti jedna tema nije bila strana: od politike do tržnice, svakoj je prilazio s karakterističnom minucioznošću i prepoznatljivim načinom pisanja, a tu negdje, rubno, počeo je i čitati SF.

Po povratku u Pazin, počeo je raditi na Radio Puli, gdje je vodio vrlo slušanu radio emisiju „Selo moje malo“, te je kao terenski novinar počeo osluškivati i zapisivati zapostavljene priče o svojoj voljenoj Istri, Terra Magici, što se kasnije pretvorilo u neumorni i neumoljiv interes   o istarskim mitološkim bićima i istarskoj stvarnosti, a njegovoa istraživanja, objavljeni tekstovi i inicijative obilježili su posljednjih 25 godina njegovog kulturnog djelovanja.

Većina ga poznaje kao novinara Glasa Istre koji je prvi dio karijere proveo kao politički novinar, a drugi gotovo kao ljetopisac lokalnih zbivanja u središnjoj Istri.  Posljednjih 15-ak godina intenzivno je pratio istarsku vinsku priču i gastronomiju i nametnuo se kao jedan od nenadmašivih poznavatelja istarske gastronomije.

Kao veliki zaljubljenik u djelo Julesa Vernea, u prosincu 1997. je inicirao osnivanje Kluba Julesa Vernea, a potom i manifestacije Dani Julesa Vernea u Pazinu.  Da nije bilo njega, Pazin ne bi znao da se dio radnje romana Julesa Vernea, Mathias Sandorf, odvija u pazinskom kaštelu i da su opisi u romanu zapravo pravi opisi kaštela. Zahvaljujući Šiškinom istraživanju, Pazin je  dospio na kartu rijetkih gradova u kojima se STVARO dešava radnja Julesa Verna, što nas je stavilo i na književnu kartu svijeta. Ideja za današnji zip line preko Jame rodila se upravo zahvaljujući uprizorenju suđenja i bijega Mathiasa Sandorfa iz Kaštela.

Zahvaljujući njegovom zalaganju, danas imamo i Ulicu Julesa Venea i Kuću za pisce, a njegovim je zagovaranjem Pazin postao član međunarodne Udruge gradova književnosti.

Mi, esfečiar, poznajemo Šišku po drugim zaslugama, koje se odnose na to da je Pazin došao na regionalnu književnu kartu znanstvene fantastike, prvo s pokretanjem Istrakonske zbirke, gdje je njegov  pristup da se priče pisane na uzajamno razumljvim jezicima objavljuju u originalu postalo zlatno pravilo, prihvaćeno i u regionalnom izdavaštvu.  Kao kreator i idejni začetnik Festivala fantastične književnosti, nastavio je primjenjivati isto pravilo i kao urednik zbirki tog festivala.

Šiška će zasluženo će ostati upamćen kao prvi i najdugovječniji urednik godišnjih zbirki kratkih SF&F priča, koje je uređivao petnaestak godina. Relativno je slabo poznato da je Davor sudjelovao i u formiranju drugih festivala u regiji, koji su osnovani na sliku i priliku Festivala fantastične književnosti u Pazinu, kao festivala u Zenici (BiH), Bijelom Polju (CG), Beogradu (SRB) i Celju (SLO).

Znanje o tome tko je Jure Grando, vampir iz Kringe, danas je dio opće kulture. No, da nije bilo Šiške, koji ga je zdušno promovirao, nitko za njega ne bi znao. Njegova sposobnost spajanja ljudi i krajeva zajedničkom idejom prepoznata je i zbirkom „Istromancer – Priče o Davoru Šišoviću“, za koju su tada svi vodeći pisci znanstvene fantastike u Hrvatskoj napisali priču kojoj je glavni lik bio Davor Šišović/Jure Grando.

Davorovo nesebično zalaganje za književnost bilo je vidljivo i u njegovoj kolumni  „Knjiga za plažu“ u kojoj je uvijek promovirao mlade književnike, ne nužno znanstvene fantastike, i u kojoj je pretvarao nedostuno ili teško štivo u pitku vodu pisne riječi, stvarajući u čitatelju želju za čitanjem, što je uvijek bila i njegova želja.

Surađivao je s brojnim izdavačima: bio je urednik SF edicije za izdavača ZORO te popularizator i sudionik sastanaka izdavača „Put u središte Europe“.

Davorovim zalaganjem su otkriveni mnogi danas etablirani pisci, a sam podatak da je kroz njegovu uredničku palicu prošlo preko 50 knjiga i preko 4.000 priča govori sam za sebe.

Koautor je nagrađene monografije Nikola Tesla – I bi svjetlo!.

Za popularizaciju naučne fantastike udruženje Sfera iz Zagreba nagradila ga je 2006. godine Poveljom SFERA.

Za priču „Zavarivači“  dobio je 2015. godine najznačajniju nagradu za sf pisce u Hrvatskoj, nagradu Sfera u kategoriji kratke priče.

Prvi je pokrenuo i gastronomski portal Bookaleta, koji je donosio kulturu stola, ali i života u Istri.

Bio je poznat i kao Istrijan sa najviše osvojenih kvizova, poštovan i cijenjen u toj zajednici znanja, u kojoj se osjećao kao riba u vodi.

Da nije bilo Šiške koji je neumorno promovirao Grad Pazin kroz temu Julesa Vernea, SF-a i fantasy književnosti, pitanje je koliko bi novih talenata bilo otkriveno, ne samo u Istri i Hrvatskoj, već i puno šire, istaknuli su organizatori. (iPress)