Istarska supa, jedinstveni tradicijski napitak istarskog poluotoka, točnije umijeće pripreme istarske supe, službeno je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime je potvrđena njezina iznimna vrijednost kao dijela nematerijalne kulturne baštine. Zahtjev i prijavu za upis Ministarstvu kulture i medija podnijela je rovinjska udruga Agrorovinj, uz podršku Grada Rovinja-Rovigno i Istarske županije. Upis u Registar važan je korak u zaštiti, prenošenju i ispravnom tumačenju ove prakse, koja nije samo gastronomski element, nego i društveni običaj snažno povezan s identitetom i načinom života u Istri.

«Ovo je izuzetno veliko priznanje tradiciji koja je opstala zahvaljujući ljudima i zajednici, ali i važan poticaj za njezino daljnje očuvanje», istaknuo je gradonačelnik Rovinja-Rovigno Emil Nimčević, koji nije krio oduševljenje upisom istarske supe u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

«Istarska supa, pored svoje gastronomske vrijednosti, predstavlja običaj i ritual zajedništva, dio identiteta cijele naše Istre. Ponosni smo što je upravo naša udruga Agrorovinj, uz našu podršku i podršku Županije, pokrenula postupak koji je rezultirao ovim važnim priznanjem. Ovaj upis je i priznanje dugogodišnjem trudu članova Agrorovinja koji su kroz Festival istarske supe, te kroz brojne druge aktivnosti predano radili na očuvanju i promociji istarskih, ali i rovinjskih proizvoda. Naš je cilj da se ova tradicija i dalje prenosi, da ostane živa i prisutna u svakodnevici, te da je buduće generacije prepoznaju kao dio vlastitog identiteta», poručio je gradonačelnik.

Kristijan Damijanić, predsjednik udruge Agrorovinj, koja je, uz veliku pomoć pok. Davora Šišovića, poznatog istarskog novinara, publicista i književnog kritičara, pripremila prijavu i podnijela zahtjev Ministarstvu kulture i medija, je također izrazio veliko zadovoljstvo upisom istarske supe u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. «Istarska supa zaslužuje biti priznata kao kulturno dobro Republike Hrvatske, jer ne predstavlja samo recept, nego živi običaj koji se u Istri prenosi generacijama. U postupak smo ušli s jasnom namjerom da zaštitimo istarsku supu, sačuvamo njezinu izvornost i potaknemo prijenos znanja na mlađe generacije.

Ovo je važna potvrda da ono što smo godinama radili kroz Festival i druge aktivnosti ima smisla i vrijednost, te je obveza i motivacija da nastavimo još snažnije», ističu iz Agrorovinja. Savjetodavno je u procesu kandidature sudjelovala i dr.sc. Tamara Nikolić Đerić, kulturna antropologinja i članica UNESCO mreže trenera za implementaciju Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine.

Tradicija „od starine“ i jedinstvenost koja ne postoji izvan Istre

Kazivači s terena navode da istarska supa postoji „od starine“, a prema rekonstrukciji dobi kazivača, može se tvrditi da je istarska supa nedvojbeno prisutna u svijesti stanovništva Istre najmanje četiri generacije unatrag. Postoje i mišljenja da istarska supa vuče podrijetlo od antičkog napitka kykeon, a jelo slično istarskoj supi spominje se i u knjizi recepata grofa Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća. Takvi tragovi upućuju na širi mediteranski kulturni obrazac zajedničkog blagovanja vina, maslinova ulja i proizvoda od žitarica, koji se u različitim oblicima pojavljuje i drugdje u Europi. Primjerice, u Kataloniji i u Toskani još se susreće praksa konzumiranja kruha natopljenog vinom (negdje i posutog šećerom), što može ukazivati na zajedničke antičke korijene ovakvog načina konzumacije. Međutim, danas nigdje drugdje izvan Istre ne postoji praksa pripreme i konzumiranja istog ili sličnog napitka kakav je istarska supa. Upravo u toj jedinstvenosti leži dio njezine kulturne vrijednosti.

Pisani zapisi o istarskoj supi relativno su novijeg datuma i najčešće potječu iz medijskih priloga te etnografskih zapisa o tradicijskom životu Istre posljednjih pedesetak godina. Ipak, upravo kroz terenska svjedočanstva vidi se stabilnost i rasprostranjenost prakse: recept je u velikoj mjeri unificiran na području cijele Istre, a nazivlje je također uobičajeno isto. Tradicionalan način pripreme od kraja 1960-ih prenesen je i u istarsko ugostiteljstvo.

Ustaljena je praksa da se istarska supa priprema u bukaleti od zagrijanog crnog vina, uz šnitu (fetu, supu) prepečenog domaćeg kruha, maslinovo ulje, šećer i papar. Istodobno postoje mišljenja i svjedočanstva da je u prošlosti supa u domaćinstvima ponekad bila skromnijeg sastava, zbog skupoće namirnica, te da se pripremala i u drugim vrstama posuđa, primjerice u loncima, terinama ili tanjurima. No, bukaleta je danas ključni simbol i materijalni „nositelj“ običaja.

Vitalna i živa tradicija

Istarska supa i danas je vitalna i živa tradicija: priprema se u obiteljima, na druženjima i feštama, te se nudi u ugostiteljstvu. Ipak, iz kazivanja i istraživanja može se zaključiti da se raširenost običaja pripremanja i konzumiranja istarske supe smanjila za otprilike 50 posto u odnosu na razdoblje prije nekoliko desetljeća. Tamo gdje se običaj održao, prenosi se unutar obitelji i kroz rodbinske, susjedske i prijateljske veze, ali i posredstvom lokalnih ugostitelja.
Kao jedan od izazova navodi se i pogrešno interpretiranje u dijelu turističko-gastronomskih publikacija, gdje se pojam „supa“ pogrešno veže uz pojam „juhe“. Upis u Registar zato je i prilika da se dodatno naglasi ispravno značenje i vrijednost istarske supe, te da se kroz edukaciju, javne programe i kulturne projekte spriječi njezino banaliziranje.

Uloga Agrorovinja i Festivala istarske supe

Zahvaljujući Udruzi Agrorovinj i MO Rovinjsko Selo, u sklopu tradicionalne Antonje koja se svake godine održava u Rovinjskom Selu, pokrenut je Festival istarske supe, koji posljednjih godina daje najveći doprinos valorizaciji ovog prepoznatljivog napitka. Festival održava svijest i znanje o izvornom načinu pripreme, a istarsku supu atraktivno promovira kao gastronomski sadržaj izuzetno pogodan za turizam, ugostiteljstvo, gastronomiju, ali i društveni život današnjice. Velika zasluga njezine popularizacije svakako pripada i pokojnom Josipu Pinu Kuharu, kuharu i profesoru iz sela Kuhari pored Žminja.

«Program Festivala se iz godine u godinu obogaćuje, te je posebice atraktivan radi natjecanja u pripremanju istarske supe u dvije kategorije, odnosno u tradicionalnoj (s isključivo tradicijskim sastojcima), te kreativnoj (s dopuštenim inovativnim sastojcima) koje posjetitelji imaju priliku kušati u maloj bukaleti osmišljenu za jednu osobu», objašnjava Damijanić.

Udruga Agrorovinj je aktivnosti posvećene istarskoj supi razvijala, i još uvijek razvija, i izvan termina Festivala, primjerice kreiranjem suvenirskog pakiranja „Supa box“ zajedno s udrugom Faro 11, te pokaznim pripremama na drugim eno-gastronomskim događanjima te vođenim degustacijama i prezentacijama u suradnji s TZ Grada Rovinja-Rovigno.

Iz udruge ističu također i da su u planu edukacijske aktivnosti kroz suradnju s istarskim ugostiteljsko-turističkim školama, kao i s udrugama poljoprivrednika, vinara, kuhara, agroturizama, umirovljenika i ljubitelja baštine, kako bi se znanje o pripremi i konzumaciji istarske supe prenijelo na nove generacije i kako bi supa postala vidljivija i među Istranima i u dojmu gostiju koji Istru upoznaju kroz njezine zaštitne znakove. (iPress)