Radna grupa za civilni nadzor ŽCGO Kaštijun je u novom sastavu u petak, 10.04.2026. imala sastanak s direktoricom Anjom Ademi i stručnim timom Kaštijuna d.o.o. Neposredni povod je bio požar u prihvatnoj jami početkom tjedna, ali se razgovaralo i o ključnim problemima Kaštijuna i sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.

Radna grupa je dobila dva nova člana imenovana od Općine Medulin, Dianu Dropulić i Ozrena Grbavčića, pa je iskorištena prilika da se novi članovi pobliže upoznaju s problematikom procesa na Kaštijunu. Ostali članovi Radne grupe su Ivo Lorencin kao predstavnik inicijative “Čist zrak -duga ljubav” te Goran Zgrablić i Irena Burba kao predstavnici Zelene Istre.

Direktorica je informirala radnu grupu o svim mjerama koje Kaštijun d.o.o. čini za učinkovitu protupožarnu zaštitu, no problem kod ovakvih požara su propusti ali i neodgovornost pojedinih komunalaca koji s miješanim komunalnim otpadom predaju neadekvatan otpad (primjerice velike količine lampiona s groblja) ali i nebriga građana koji u zelene kante za miješani otpad bacaju zapaljive tvari. Stoga apeliramo na građane da budu odgovorni kod odlaganja otpada te da se predmeti koji u sebi sadrže baterije ili bilo kakve zapaljive tvari, poput raznih jednokratnih uređaja, e-cigareta, mobitela, svjetlećih lampiona ne odlažu u zelenu kantu nego predaju u reciklažno dvorište.

Radna grupa smatra da pojedinačni propusti u odlaganju otpada ukazuju na potrebu za robusnijim i sigurnijim sustavom upravljanja na svim razinama. Podsjećamo da su nalazi Pučke pravobraniteljice i Državnog inspektorata već ranije ukazali da su ključni uzroci problema na Kaštijunu operativni propusti i odstupanja od uvjeta iz okolišne dozvole, a ne isključivo ponašanje građana.

Još uvijek se čeka Plan gospodarenja otpadom Istarske županije

Upozoravaju i na tromost sustava i sporost u donošenju ključnih odluka i investicija na svim razinama jer se i nakon probijanja roka od dvije godine i dalje čeka Plan gospodarenja otpadom Istarske županije što je osnova za bilo kakav napredak u sustavu gospodarenja otpadom.

Diskusija se dotakla problematike bioreaktorskog odlagališta. Ademi je informirala radnu grupu kako su pripremni radovi za postavljanje folije na popunjenu plohu već započeli te najavljuje možebitno povećanje neugodnih mirisa tijekom bušenja rupa za otplinjavanje te moli građane za strpljenje jer je bušenje rupa neophodno kako bi se proces proveo uspješno. Pored zatvaranja popunjene plohe u plastičnu foliju, planira se i svakodnevno prekrivanje folijom aktivne plohe odlagališta, što bi, u konačnici, trebalo smanjiti širenje neugodnih mirisa. Na primjedbe o neugodnim mirisima tijekom ove zime, uprava Kaštijuna navodi da nije zaprimila službene pritužbe.

Radna grupa upozorava na nesklad između takvih tvrdnji i kontinuiranih prijava građana. Iako mjerna postaja pokazuje zrak prve kategorije, i sama uprava priznaje postojanje problema s mirisima. Zaključeno je da postojeći sustav mjerenja nije dovoljan te je nužno uvesti dodatne neovisne mjerne točke izvan lokacije Kaštijuna.

Diskutiralo se i o dva najveća problema koji uzrokuju neugodne mirise, a izvan su utjecaja Kaštijuna i u rukama su komunalnih društava i njihovih vlasnika. Prekomjerne količine biootpada, pogotovo otpada iz kuhinja je gorući problem koji se mora rješavati hitno i učinkovito. Pogon na Kaštijunu nije projektiran za takvu sirovinu i ne može ostvariti ciljeve zbog kojih je postrojenje napravljeno dok god se to ne promijeni. Rješenje tog problema bi ublažilo i drugi problem, a to su prekomjerne količine otpada koje u špici sezone stižu na Kaštijun i koje prelaze projektirani kapacitet koji Kaštijun može obraditi.

Radna grupa naglašava da višestruko povećan udio biootpada u miješanom komunalnom otpadu jasno ukazuje na nefunkcionalnost sustava odvojenog prikupljanja otpada u Istarskoj županiji na što su nebrojeno puta ukazivali.

Kaštijun bez jasno definiranog operativnog limita otpada

O problemu prekomjernih količina otpada, tzv. “viškova” koji u srpnju i kolovozu dolaze na Kaštijun, Radna grupa je već ranije raspravljala. Inspektorat je prethodno donio rješenje kojim se ograničava prihvat na 390 t dnevno, a višak se trebao zbrinjavati na drugim lokacijama. Nakon žalbe Kaštijuna, Ministarstvo je to rješenje poništilo uz obrazloženje da se može zaprimati i veća količina ako nije premašen kapacitet prihvatne jame. Problem je u tome što nitko nije dao naputak ili rješenje o tome što napraviti ako se prijeđe kapacitet prihvatne jame. U praksi to znači da Kaštijun više ne radi u projektiranom režimu rada. Posebno zabrinjava činjenica da Kaštijun, nakon poništenja ograničenja od 390 tona dnevno, u praksi radi bez jasno definiranog operativnog limita, iako su raniji inspekcijski nalazi ukazivali na preopterećenje sustava.

Apeliramo na vlasnike komunalnih poduzeća i ostalih dionika u procesu da utječu kako bi se problem viškova riješio. Porazno je da nakon sedam godina rada Kaštijuna mi još uvijek proizvodimo iste i veće količine miješanog komunalnog otpada. To, zajedno sa činjenicom da je postotak sadržaja biootpada za red veličine prevelik govori da sustav odvojenog prikupljanja otpada u Istarskoj županiji nije funkcionalan i da su tu potrebna hitna rješenja.

Radna grupa traži hitnu izradu plana smanjenja udjela biootpada s konkretnim rokovima koju će usuglasiti Istarska županija i sve JLS, javnu dostupnost podataka o emisijama u realnom vremenu, jasno definiranje maksimalnih dnevnih količina otpada, postavljanje dodatne neovisne mjerne stanice izvan lokacije Kaštijuna. Radna grupa će inzistirati na odgovornosti svih dionika i provedbi konkretnih mjera, jer bez sustavnih promjena problemi na Kaštijunu neće biti riješeni, izvijestili su u priopćenju. (iPress)