Predstava „Proba 37 – senza fine“ je osebujna, slojevita i izrazito metateatralna komedija koja briše granice između probe i same predstave, između glumca i uloge, stvarnosti i fikcije.

Radnja se vrti oko 37. probe, koja zapravo predstavlja premijeru predstave. Izvođači neprestano preispituju što to zapravo znači „igrati“. Time se otvara prostor metapozicije, ključnog pojma cijele predstave: to je stanje svijesti glumca koji istodobno igra i promatra sebe kako igra. Predstava tako postaje ogledalo samog kazališnog procesa – „predstava o probi“ i „proba o predstavi“.

Unutar strukture nalazi se sedam scena povezanih međuscenama. Svaka scena donosi različiti kazališni stil – od realistične drame do groteske i apsurda. U jednom trenutku publika je dio probe, a u drugom dio premijere.

Posebnost predstave leži u njezinoj unutarnjoj slobodi i refleksiji o kazalištu samom. Izvođači otvoreno propituju vlastiti smisao stvaranja, tremu, potragu za fascinacijom i dječjom znatiželjom.

„Proba 37 – senza fine“ je eksperiment o samoj prirodi izvedbe – svojevrsna oda kazališnoj igri i stvaralačkom činu. Kazalište koje se rađa pred vašim očima. „Beskrajna proba – neka tako i ostane.“

Ocu Marku (Zlatan Zuhrić) i sinu Žarku (Tin Sedlar) prijekopotrebna je ženska ruka. Malo su se previše opustili i trebalo bi uvesti reda. “Mama se vraća” svojevrsni je nastavak predstava “Ocat i sin” i “Kad u vojsku pođem”, iako ne ovisi o njima. Otac i sin ponovo imaju neke svoje planove, ali pojavljuje se mama Biserka (Elvira Aljukić) i predstava dobija sasvim drugi smjer. Tko se boji mame još? Tata ili sin? Što to tata skriva od mame? Kako će se sin snaći između “dvije vatre”?

Kazališna avantura proglašena jednim od vrhunaca aktualnog domaćeg kazališta i nagrađena na 19. Gumbekovim danima donosi jedinstven spoj kazališta, radija, glazbe i mediteranskih priča.

Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana, autorski projekt Pavlice Bajsić Brazzoduro, multimedijalna je predstava nastala prema zapisima iz knjige Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića i još neobjavljenog rukopisa Priče iz susjedne luke Olje Savičević Ivančević. Predstava je nastala u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella i RadioTeatra Bajsić i prijatelji iz Zagreba.

Radnja se odvija u svijetu imaginarnog Radija Mediteran, radijske postaje nepoznate lokacije, čiji program postaje okosnica kazališne izvedbe. Kroz radijski eter publiku vodi Filip Šovagović, dok se na pozornici isprepliću glasovi, glazba, pokret i autentični zvukovi mediteranskog podneblja. O posebnosti ovog kazališno-radijskog svijeta govori i sama autorica: „Ispred naših mikrofona će prvi puta nakon dugo vremena zajedno nastupiti radio-dramsko kulturno umjetničko društvo uz podršku našeg radijskog orkestra. U tom će im pomoći i 11 mikrofona postavljenih izvan studija, koji preciznim tehničkim načinima hvataju dokumentarne zvukove na točno 11 mediteranskih koordinata na kopnu, moru i morskim dubinama te ih prenose direktno u naš program.“

Uz Matvejevićeve zapise, predstava donosi autentične zvučne snimke iz morskih luka, glasove Ljubice Letinić, Renea Medvešeka i samog Matvejevića, kao i kratke crtice o Mediteranu koje je za predstavu napisala Olja Savičević Ivančević.

Objavljen 1987. godine, Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića postao je jedno od najznačajnijih djela suvremene europske esejistike. O njegovoj književnoj vrijednosti svjedoči i činjenica da je Umberto Eco svojedobno predložio Matvejevića za Nobelovu nagradu za književnost. Preveden na 23 jezika i objavljen u pedesetak izdanja diljem svijeta, ovaj književni klasik spaja filozofiju, enciklopedijsko znanje i osobni doživljaj Mediterana kao prostora susreta različitih kultura i civilizacija. Beskompromisni Matvejević piše: „Narodi i rase ovdje su se stoljećima spajali ili razdvajali, približavali se ili suprotstavljali jedni drugima možda više nego igdje na ovom planetu: pretjeruje se kad se ističu njihove sličnosti ili uzajamnosti, a zanemaruju razlike ili sukobi“.

Poput mora i Matvejevićeva teksta, ova predstava nikada ne miruje. Prostor vibrira pokretom, zvukom i bojom, a scena kao da je živa – likovi dolaze i odlaze, plešu, pjevaju, preobražavaju se, izranjaju i nestaju.  Kroz kolaž priča, prizora i zvukova Mediteran oživljava kao prostor neprestanih mijena, susreta i preobrazbi.

Redateljica i dramaturginja je Pavlica Bajsić Brazzoduro, glazbu i radiofonijske ulomke radio je Dino Brazzoduro, oblikovanje zvuka Dalibor Piskrec, oblikovanje svjetla Martin Šatović, scenografiju Paula Jakšić, kostimografiju Marita Ćopo, a scenski pokret Ana Kreitmeyer. U predstavi igraju Filip Šovagović, Sven Medvešek, Dino Brazzoduro, Nenad Kovačić, Chisomo Makunje – Maku, Una Patafta, Anja Matišić, Antonija Stanišić Šperanda, Franjo Dijak, Domagoj Janković i Hrvoje Klobučar.

"VITA NOVA - 10 godina zajedno za život" - POVODOM OBILJEŽAVANJA 10. obljetnice humanitarnog djelovanja, Centar za zdrave životne navike "VITA NOVA" organizira svečani donacijski koncert koji će se održati 14. studenoga 2026. u 19 sati u Istarskom narodnom kazalištu u Puli. Koncert je posvećen desetljeću solidarnosti, humanosti i nesebične pomoći onkološkim bolesnicima i njihovim obiteljima. Tijekom deset godina rada udruga je razvila 12 programa podrške, edukacije i rehabilitacije, a samo u 2025. godini pružila je više od 3.000 sati besplatnih usluga za više od 300 onkoloških bolesnika.

Glavni izvođač koncerta je Mješoviti pjevački zbor "Roženice" iz Pazina, pod vodstvom maestre Ines Kovačić Drndić, uz goste Vesnu Nežić Ružić, Marija Lipovšeka Battifiacu i Dječji zbor "Zaro" iz Pule. Kroz ovu posebnu glazbenu večer publiku će voditi Ronald Braus.

Koncert ima i snažnu humanitarnu svrhu. Sva prikupljena sredstva namijenjena su uređenju i opremanju novog prostora udruge u Vodnjanu, Trgovačka 12, u kojem će se razvijati savjetodavno-rehabilitacijski centar za onkološke bolesnike i njihove obitelji. Ovim događajem želimo zahvaliti svima koji su tijekom proteklog desetljeća bili dio naše priče te zajednički poslati snažnu poruku nade, zajedništva i podrške.

Jer deset godina VITA NOVE nije samo obljetnica - to je deset godina borbe za kvalitetniji život, dostojanstvo i nadu! (iPress)