Ministri vanjskih poslova Europske unije složili su se u srijedu oko pooštravanja sankcija Rusiji i povećanja isporuke oružja Kijevu nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio mobilizaciju stotina tisuća Rusa za rat u Ukrajini.

Ministri vanjskih poslova koji borave u New Yorku na sastanku svjetskih čelnika u Ujedinjenim narodima, održali su kasno u srijedu izvanredan sastanak vezan uz ukrajinsku krizu.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da "paniku i očaj" pokazuje Putinova najava aneksije dijelova ukrajinskog teritorija i prijetnja nuklearnim oružjem.

"Jasno je da Putin pokušava uništiti Ukrajinu", rekao je Borrell novinarima nakon sastanka ministara članica EU.

Nakon što ih je izvijestio ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba, ministri su se složili oko pripreme osmog paketa sankcija koje bi bile usmjerene na "relevantnije sektore ruskog gospodarstva i nastavile ciljati na ljude odgovorne za agresorski rat u Ukrajini", rekao je Borrell.

Ministri EU-a održat će sljedeći službeni sastanak sredinom listopada kada se očekuje da će biti formaliziran paket sankcija.

Ministri su se također složili povećati isporuku oružja Ukrajini. Borrell je odbio dati dodatne pojedinosti o vrsti sankcija ili vojnoj potpori, ali je rekao kako vjeruje da će unutar Unije postojati "jednoglasna" potpora novim mjerama.

Govoreći u intervjuu za Reuters, estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu rekao je da Putin pokušava prestrašiti i podijeliti Zapad, ali i da su njegove posljednje izjave "prekretnica".

Sastanak u srijedu održan je kako bi se naglasilo jedinstvo, brzo krenulo s novim paketom sankcija i financiranjem europske mirovne pomoći za povećanje opskrbe Ukrajine oružjem, rekao je.

Očuvanje jedinstva među 27 članica za paket sankcija moglo bi se pokazati složenim usred krize opskrbe energijom koja je teško pogodila Uniju.

Uhićene stotine prosvjednika protiv mobilizacije

Rusi su počeli masovno odlaziti iz zemlje nakon što je Putin naredio mobilizaciju. Avionske karte za destinacije u kojima im nije potrebna viza ekspresno su rasprodane, a one koje su preostale, pišu mediji, dostupne su tek za petak, i to po cijenama od tisuću eura naviše.Ruske snage sigurnosti privele su stotine ljudi na prosvjedima protiv najnovije eskalacije predsjednika Vladimira Putina u njegovom ratu protiv Ukrajine, izvijestila je u srijedu navečer skupina za ljudska prava OVD-Info.

OVD-Info je izbrojio 735 ljudi pritvorenih diljem Rusije. Rečeno je da je 260 prosvjednika uhićeno u Moskvi i 267 u Sankt Peterburgu. U dva najveća grada održani su najveći prosvjedi. U Moskvi su ljudi skandirali za "Rusiju bez Putina".

Prosvjedi, na većini kojih se okupio skroman broj ljudi, također su se održali u Tomsku i Irkutsku u Sibiru, u Jekaterinburgu na Uralu i na drugim mjestima diljem goleme zemlje, gdje se protuvladini skupovi rutinski guše, piše dpa.

Sudionici su držali plakate s plavim i žutim bojama ukrajinske zastave i uzvikivali slogane poput "Ne mobilizaciji!" U glavnom gradu vlasti su upozorile ljude da ne sudjeluju u prosvjedima rekavši da im prijeti do 15 godina zatvora.

Od početka rata protiv Ukrajine prije gotovo sedam mjeseci, ruska država se obrušila na protivnike rata.

Putin je u srijedu ujutro naredio djelomičnu mobilizaciju pričuvnih snaga kako bi se pojačali vojni napori u Ukrajini. On je pozvao 300.000 rezervista u rat u Ukrajini i podržao plan da se anektiraju dijelovi te zemlje, poručivši Zapadu da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje kako bi zaštitio Rusiju.

Turska osudila ruske referendume u Ukrajini

Turska je u srijedu osudila "nezakonite" ruske referendume o pripojenju u četirima ukrajinskim oblastima pod ruskom kontrolom.

"Takve nezakonite gotove čine međunarodna zajednica neće priznati", ističe se u priopćenju turskog ministarstva vanjskih poslova.

Turska nikad nije priznala rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima u prvim mjesecima latentnog sukoba što je izbio 2014. i završio se ruskom intervencijom u Ukrajini 24. veljače.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji održava veze s Kijevom i s Moskvom, pokušao je organizirati pregovore i postići primirje, ali zasad u tome nema uspjeha.

No odluka Moskve da uskoro raspiše referendume o pripojenju osvojenih područja i djelomično mobilizira pričuvnike svjedoči o zaoštravanju sukoba.

Predsjednik Erdogan je u utorak poručio svjetskim čelnicima okupljenim u UN-u u New Yorku da Moskvi i Kijevu treba pomoći kako bi "dostojanstveno" riješili krizu. 

Medvedev: Nove regije moguće obraniti strateškim nuklearnim oružjem

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je u četvrtak da se bilo koje oružje iz moskovskog arsenala, uključivo strateško nuklearno oružje, može koristiti za obranu regija pripojenih Rusiji.

Referendumi četiriju separatističkih ukrajinskih regija o pridruživanju Rusiji održat će se i "tu uzmaka nema", rekao je Medvedev koji je danas zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti.

"Donbas (što je zajedničko ime za regije Doneck i Luhansk) i drugi teritoriji bit će prihvaćeni u Rusiji", rekao je.

Zaštita svih teritorija znatno će se pojačati ruskim oružanim snagama, poručio je.

"Rusija je objavila da se za takvu zaštitu može koristiti ne samo svojim kapacitetima mobilizacije već i ruskog oružja, a što uključuje strateško nuklearno oružje", rekao je.

Očekuje se da će na referendumima od petka u regijama Doneck, Luhansk, Herson, Zaporižja te dijelu pokrajine Mikolajiv, velikom većinom biti izglasano priključenje tih oblasti Rusiji.

Službeni Kijev i njegovi zapadni saveznici rekli su da su ti referendumi "sramota".

Budu li i službeno prihvaćena u Rusku Federacija, okupirana područja u kojima je ukrajinska ofenziva zadnjih tjedana ostvarila pobjede, trebali bi prema moskovskoj nuklearnoj doktrini biti pod zaštitom ruskog nuklearnog oružja.

Moskva ne kontrolira cjelokupan teritorij četiriju regija koje želi pripojiti jer ruska vojska drži oko 60 posto Donecka i 66 posto Zaporižja.

Medvedev zadnjih mjeseci redovito nastupa agresivnim izjavama prema Zapadu i Ukrajini čime se preobrazio iz prividno prozapadnog umjerenog reformama sklonog predsjednika (od 2008. do 2012.) u prodornog geopolitičkog jastreba, piše Reuters. (Hina)