Donald Trump položio je u ponedjeljak u zgradi Kongresa prisegu kao 47. američki predsjednik. 

Američki predsjednik Donald Trump obećao je u inauguralnom govoru zlatno doba Amerike, nekoliko minuta nakon što je po drugi put položio predsjedničku prisegu u iznimnom političkom povratku nakon dva atentata, osude za kazneno djelo i optužnice za pokušaj poništavanja poraza na izborima 2020.

"Zlatno doba Amerike počinje sada" rekao je Trump, ističući da će pod njegovim vodstvom zemlja "cvjetati i biti poštovana".

On je ustvrdio da mu je pobjeda dala mandat da preokrene "groznu izdaju američkog naroda".

Administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena i njezino postupanje s migrantskom krizom osudio je, rekavši da zemlja ima krizu "povjerenja" u vlastitu vladu.

Podsjećajući na pokušaj atentata koji je preživio tijekom kampanje, poručio je da ga je Bog spasio da "učini Ameriku ponovno velikom" i zaključio da je dan njegove prisege - dan oslobođenja zemlje.

Najavio je da će izvršnim uredbama koje namjerava potpisati početi obnova Amerike i "revolucija zdravog razuma".

Proglasit će izvanredno stanje na južnim granicama i svi ilegalni ulasci bit će zaustavljeni te će početi deportacije ilegalnih migranata, što su okupljeni pozdravili pljeskom.

Ponovno će uvesti protuimigrantsku politiku "ostani u Meksiku" i poslat će vojsku kako bi se "odbila pogubna invazija na zemlju".

Kazao je da će narkokartele proglasiti terorističkim organizacijama kako bi suzbio ulazak droge u zemlju, te je najavio žestoki obračun s kriminalom u zemlji.

Najavio je i promjenu energetske politike i crpljenje nafte riječima: "Buši, draga, buši".

Amerika će opet imati proizvodnju, naglasio je, uključujući automobilsku industriju i proizvoditi energiju koju će izvoziti širom svijeta.

Najavio je i uvođenje carina na strane protizvode kako bi zaštitio standard Amerikanaca.

Rekao je i da će ograničiti programe poticanja raznolikosti, jednakosti i inkluzije i da će se priznavati samo dva spola, muški i ženski.

Trump je najavio i vraćanje na posao protivnika cijepljenja uz povrat neisplaćenih plaća.

Najavio je i da će promijeniti ime Meksičkog zaljeva u Američki, a naziv najvišeg vrha Sjeverne Amerike iz domarodfačkog imena Denali vratiti u Mt McKinley, po bivšem američkom predsjedniku.

Obećao je i da će Amerikancima vratiti Panamski kanal, "kojim sad upravlja Kina, a ne Panama".

Donald Trump položio je u ponedjeljak u zgradi Kongresa prisegu kao 47. američki predsjednik.

Trump, koji je bio i 45. američki predsjednik, prisegu je položio pred predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom dvije minute iza podneva po lokalnom vremenu.

Prisegnuo je na dvije Biblije, osobnoj koju mu je poklonila majka 1955. i povijesnoj koju je na inauguraciji koristio predsjednik Abraham Lincoln 1861. godine.

Ceremonija se prvotno trebala održati ispred američkog Kapitola, no zbog hladnoće je premještena u rotondu Kongresa.

Prije Trumpa prisegu je položio potpredsjednik James David Vance.

Svečanosti su prisustvovali svi bivši američki predsjednici Bill Clinton, George Bush mlađi, Barack Obama. Ondje je, naravno, bio i donedavni predsjednik Joe Biden koji je do Kapitola stigao u istoj limuzini s Trumpom.  

Prethodno su Biden i njegova supruga Jill nakratko ugostili Trumpa i njegovu suprugu Melaniju u Bijeloj kući. 

Svečanost u rotondi Kongresa otvorio je operni pjevač Christopher Macchio pjesmom "Oh, America!", a zagovor su predvodili njujorški nadbiskup kardinal Timothy Dolan i evangelički pastor Franklin Graham. 

Niske temperature organizatore su prisilile da također odustanu od planirane povorke vojnih pukovnija, srednjoškolskih orkestara, ukrašenih platformi i skupina građana niz Pennsylvanijsku aveniju.

Parada će se sada odviti u sportskoj areni Capital One s 20.000 mjesta u središtu Washingtona.

Trump je najavio da će odmah nakon inauguracije potpisati niz izvršnih uredbi koje se tiču raznih pitanja, od okončanja vladinih programa za postizanje rodne i rasne raznolikosti na radnom mjestu do osiguravanja južne granice s Meksikom.

Dobro upućeni izvor kazao da Trump namjerava potpisati više od 200 izvršnih uredbi prvi dan mandata.

Trump će vjerojatno usvojiti snažniju vanjsku politiku, obećavši uspostaviti mir između Ukrajine i Rusije i dati više podrške Izraelu. Također se zalaže za manje uobičajene politike kao što je pokušaj da se Grenland učini dijelom Sjedinjenih Država i pritisak na NATO saveznike za veću potrošnju na obranu.

Diplomatska radna snaga koja poslušno provodi, a ne pruža otpor bit će ključna za postizanje njegovih ciljeva, kažu stručnjaci.

Marco Rubio, Trumpov izbor za državnog tajnika, tijekom saslušanja za potvrdu prošlog tjedna rekao je da je State Department "marginaliziran" i rekao da bi osoblje trebalo imati veću ulogu u postavljanju i provedbi vanjske politike.

Dok politički imenovano osoblje obično podnosi ostavke kada novi predsjednik preuzme dužnost, većina karijernih dužnosnika vanjske službe nastavlja iz jedne administracije u drugu, iako budući predsjednik ima pravo postavljati nove dužnosnike i na te položaje.

Mnogi diplomati od kojih je sada zatraženo da odstupe godinama su radili i u demokratskim i u republikanskim administracijama.

"Pažljivo pratim izvješća da su visoki diplomati zamoljeni da odstupe s rukovodećih uloga prije inauguracije", rekla je senatorica Jean Shaheen, prva demokratkinja u Odboru za vanjske poslove Senata, u objavi od 19. siječnja.

"Ovi nestranački javni službenici imaju desetljeća iskustva služeći i pod republikancima i pod demokratima i ključni su za nacionalnu sigurnost SAD-a", dodala je.

Kako bi se osoblje uskladilo s Trumpovim planom, tranzicijski tim postavio je mnoštvo "visokih dužnosnika ureda" da vode ključne urede ministarstva, razvoj događaja o kojem je prvi izvijestio Fox News, a potvrđen za Reuters.

Ulogu podtajnice za politička pitanja trebala bi preuzeti Lisa Kenna. Tim Lenderking, posebni izaslanik za Jemen, trebao bi preuzeti ured za pitanja Bliskog istoka i služiti kao privremeni najviši dužnosnik Ministarstva za Bliski istok, rekao je jedan od izvora.

Očekuje se da će Trump nominirati Joela Rayburna, koji je služio u State Departmentu i Vijeću za nacionalnu sigurnost tijekom njegove prve administracije, za pomoćnika tajnika za pitanja Bliskog istoka, rekao je drugi izvor.

Među onima koji su se povukli je John Bass, dosad vršitelj dužnosti podtajnika za politička pitanja za sve od Azije do Europe i Bliskog istoka, potom Geoffrey Pyatt, pomoćnik tajnika Ureda za energetiku i prirodne resurse Ministarstva, čija diplomatska karijera traje više od tri desetljeća te Daniel Kritenbrink, pomoćnik tajnika za istočnoazijska i pacifička pitanja i zapravo glavni azijski diplomat odjela. (Hina)