CA JE NOVEGA … RDF … CAGODAR!

Temeljem prošlotjednih medijskih napisa o preuzimanju otpada iz Kaštijuna u cementaru Holcim Koromačno, osjećamo odgovornost i potrebu reagirati, te očekujemo reakciju na naše priopćenje od nadležnih kojima se obraćamo.

Upoznati smo s informacijom da će Holcim riješiti problem bala s gorivim otpadom iz Kaštijuna. Iz Holcima Koromačno javljaju kako su sa ŽCGO Kaštijun ugovorili preuzimanje i zbrinjavanje 800 tona rasutog gorivog otpada.

Stoga smo odlučili Holcimu (Koromačno) postaviti nekoliko važnih pitanja:

- Da li je Holcim ranije koristio RDF (gorivo iz otpada) kao alternativno gorivo (prije ugovaranja sa Kaštijunom) - od koje godine i kojih dobavljača ?

- Koje godine je izdana uporabna dozvola za RDF te možete li je dati na uvid?

- Koja ustanova i koliko često mjeri  GVE (granične vrijednosti emisija), tj. ispuštanje otrova u zrak?

- Javnost treba znati da postoje tri vrsta spalionica: prave spalionice, cementare s visokom i cementare s primitivnom tehnologijom (imaju samo tzv. vrećaste filtere za veličinu čestica prašine). Koju tehnologiju ima cementara Holcim u Koromačnu?

-  Kada je održana javna rasprava o studiji utjecaj na okoliš za gorivo na otpad, koja treba sadržavati i utjecaj na zdravlje?

Obratiti ćemo se i lokalnim čelnicima, tj. načelnicima i gradonačelniku s područja Labinštine. 

Prema knjizi prof. dr. sc. Radića, dugogodišnjeg djelatnika kaštelanske cementare i znanstvenika, emisije iz dimnjaka sežu 8-10 km u okoliš, a uz vjetar i znatno dalje. Zbog toga ćemo Načelnicima i Gradonačelniku postaviti slijedeća pitanja:

-  Jeste li upoznati sa odredbama Arhuške konvencije koje predstavljaju minimum standarda ispod kojih države članice ne smiju ići (RH je potpisnica iste)?

-  Kada je bila javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš, tko ju je izradio i gdje se može pristupiti njenom sadržaju?

-  Bez obzira na izdanu dozvolu od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike (vjerujemo da je Holcim ima) – je li i kada je bilo provedeno savjetovanje s javnošću, s obzirom da je okoliš opće dobro, te gdje se može pristupiti tom sadržaju?

- Da li posjedujete podatke iz Zavoda za javno zdravstvo iz Istre, vezano uz statistiku bolesti za kraj u kojem se otpad spaljuje, u odnosu na druge krajeve?

- Što ste dosad učinili, i što mislite učiniti za zaštitu zdravlja građana Labinštine?

S obzirom na brojna znanstvena istraživanja o učincima suspaljivanja RDF-a u cementarama diljem svijeta, po pitanju izrazite štetnosti po zdravlje i okoliš, želimo javnost upoznati sa brojnim upozorenjima. U potrazi za glasom struke (samo iz  Hrvatske), izdvajamo:

Prof. dr. sc. Stanko Uršić – fizikalni kemičar s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i član više državnih komisija za procjenu utjecaja na okoliš

Obmana je tvrditi da je spaljivanje otpada bezopasno. Sva ta zamjenska goriva dovode do povećanih ispuštanja kancerogenih tvari. One su opterećene dioksinima i teškim (kancerogenim) metalima. Najopasniji dioksin (TCDD) znanstvenici nazivaju najotrovnijom malom molekulom na planetu. Djelotvorniji je 11.000 puta od smrtonosnog otrova natrij cijanida, a djeluje već na sto milijuna puta nižoj razini.

Mr. sc. Ivana Rajčić – članica Povjerenstva za praćenje stanja okoliša Grada Kaštela

Bitno je to da PVC i ostale plastike ima u RDF jer se uobičajenim postupcima obrade u MBO postrojenju (sušenje, mljevenje) ne mijenjaju kemijska svojstva gorivog dijela pomiješanog komunalnog otpada, ili ti ga smeća. Tko će iz mase zvano smeće izdvojiti PVC, punila koja polimerni materijali sadrže i sl.?

Dipl.ing.sig. Željko Šimunović

Spaljivanje otpada u cementnim pećima bolesna je ideja i teška neodgovornost, ravna zločinu! Otrovi i kancerogene tvari koje ne dospiju u okoliš ostaju u cementu i na taj način se kasnije doslovno ugrađuju u zgrade, stanove…

Te otrovne tvari su i kancerogene (uzrokuju rak), uništavaju obrambeni sustav organizma, uzrokuju genetičke promjene (oštećenja) u ljudi svih dobnih skupina.

Prof. dr.sc. Mihovil Biočić

Vrlo je važno istaknuti da mi nemamo učinkovite kontrole niti u jednoj fazi gospodarenja opasnim komunalnim otpadom, nemamo snimke izokoncentracijskih krivulja, ne možemo kontrolirati dioksine. Koga je dužno štititi Ministarstvo zaštite okoliša? Krupni kapital ili svoje građane?

Prim. dr. sc. Lucijan Mohorović

Visoka stopa pobola od raka dišnih organa vjerojatno je u korelaciji sa koncentracijom štetnih produkata sagorijevanja u zraku. Problem pomora i pobola u Istri zahtjeva osobitu pozornost kao jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema. U tom kontekstu, naša je obveza da u zajednici identificiramo probleme, da stimuliramo i predlažemo akcije.

Brojne studije potvrđuju pogubne utjecaje na zdravlje i okoliš, međutim, malo je Istraga o učincima tih otrova na ljude u blizini spalionice.

Člankom 70. Ustava RH određeno je: Svatko ima pravo na zdrav život… ali to se zna (ili bi se trebalo znati) bez izjava Državnog vrha. Naše pravo na zdrav okoliš neizostavno uključuje našu obvezu, moralnu i zakonsku da čuvamo okoliš koji nas okružuje.

Očekujemo reakciju na ovo priopćenje. Svako odlaganje i negiranje problematike u obliku ''šutnje'' je otvoren poziv na ugrožavanje osnovnih ljudskih prava. S obzirom na dosadašnje iskustvo u dobivanju odgovora, pozvat ćemo se na Članak 46. Ustava RH – jer ih Zakon o pravu na pristup informacijama ''štiti'' u iznošenju stavova i mišljenja koje bi prve trebale imati i predstaviti javnosti upravo osobe koje obnašaju vlast.

Prilažemo članak o brojnim znanstvenim i medicinskim istraživanjima:

https://nespalionici.wordpress.com/sto-nam-kazuju-medicinska-i-znanstvena-istrazivanja/

Labin, 29.4.2019.g.

Zajednica građana Labinštine (FB stranica ''Zaštitimo vodu, zemlju i zrak Labinštine)

Prim. dr. sc. Lucijan Mohorović, Mladen Bastijanić, Mladenka Vidas, Ivan Mohorović, Tanja Pejić