U Hrvatskoj se tijekom posljednjih deset godina povećao broj ateista, a smanjio broj vjernika - ponajviše katolika i pravoslavaca. Broj stranaca se povećao, a u najvećem postotku smanjio se broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti, piše u četvrtak Jutarnji list.

Osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset posto stanovništva, naša populacija još je starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi. To su u najbitnijim crtama prognoze stručnjaka s kojima smo razgovarali u srijedu, dan uoči objave nove tranše podataka prikupljenih u lanjskom Popisu stanovništva.

Nakon što je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio prve rezultate iz kojih smo doznali da je Hrvatska između 2011. i 2021. pala s 4,284 na 3,888 milijuna stanovnika, u četvrtak će Zavod objaviti set rezultata o stanovništvu prema spolu i starosti, vjeri, nacionalnosti i državljanstvu. Što se tiče vjere, svi naši sugovornici prognoziraju da će se potvrditi pad broja vjernika i porast broja agnostika i ateista.

"U svim zemljama s kršćanskom većinom udio vjernika pada. Iako se veći pad bilježi u protestantskim državama, broj vjernika smanjuje se i u katoličkim zemljama poput Irske, Poljske i Italije zbog brojnih skandala unutar Crkve. Kod nas skandala nije bilo toliko puno, ali sigurno će podaci pokazati smanjenje broja katolika, pa time i ukupnog broja vjernika. S druge strane, porast će broj nevjernika, odnosno ateista", kaže Nenad Pokos, znanstvenik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar".

Dodaje da će novi podaci dokazati da se, poslije katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vjernika.

"Za očekivati je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupni broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše naših građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihova broja (najviše) pridonosi činjenica da su u brojnim mjestima i općinama koje su doživjele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udio", kaže Pokos. S njime se slaže i bivši ravnatelj DZS-a Marko Krištof, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Špoljar.

Popis 2021: Više Hrvata manje Srba, manje vjernika više ateista

Po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj je porastao broj Hrvata i pao broj Srba, dok je smanjen broj vjernika, uključujući katolike i pravoslavce i porastao broj ateista, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je objavio novi set podataka popisa stanovništva za 2021.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je u 2021. bilo 78,97 posto, a prije deset godina 86,28 posto, pravoslavaca je 3,32 posto u odnosu na ranijih 4,44 posto. Muslimana je 1,32 posto u odnosu na ranijih 1,47 posto.

Broj osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, dok se 1,72 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Prema ranijem popisu stanovništva nevjernika/ateista bilo je 3,81 posto, dok se 2,17 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. 

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. 

Popis 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Talijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto, Roma 0,40 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40 posto.

Udio osoba koje su se u popisu 2021. regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

Prema materinskom jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00 posto.

Prema popisu stanovništva 2011. 95,60 posto osoba reklo je da im je materinski jezik hrvatski, a za 1,23 posto osoba materinski jezik jest srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto. 
Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74 posto ili 28.784.

Hrvatska prema Popisu 2021. ima 3.871.833 stanovnika od čega 1.865.129 muškaraca (48,17 posto posto) i 2.006.704 žene (51,83 posto). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto. 

Srpska nacionalna manjina u Vukovaru pala ispod jedne trećine

U Vukovaru je prema rezultatima popisa stanovništva za 2021. broj Srba pao ispod 30 posto, što znači da njihova nacionalna majina u tom gradu više ne ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporaba jezika i pisma.

Popis iz 2021. pokazao je da u Vukovaru ukupno živi 23.175 stanovnika, među kojima je 14.605 Hrvata ili 63,02 posto i 6890 Srba ili 29,73 posto. Prema popisu iz 2011. u tom gradu živjelo 34,87 posto Srba.

S obzirom na to da je srpska nacionalna manjina prema novom popisu pala ispod jedne trećine više ne ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporaba jezika i pisma kojim se slulže pripadnici te nacionalne manjine.

Naime, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002. ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice. (Hina)