Za uspjeh učenika Međimurske županije na državnoj maturi, za koju je Centar za vanjsko vrednovanja objavio da je višestruko uspješniji osnivač škola u Hrvatskoj, ne postoji nikakav recept osim velikog truda svih na dugoj i uspješnoj tradiciji školstva.

To bi mogao biti sažetak odgovora na pitanje koje je Hina uputila stručnjacima i političkom vodstvu županije.

Analiza poretka osnivača škola na temelju uspjeha učenika na državnoj maturi, koju je u četvrtak predstavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu, pokazala je da je od ukupno 27 kategorija Međimurska županija vodeća u 14 kategorija, Grad Zagreb u pet i Karlovačka županija u tri kategorije.

Nije iznenađenje

Iako je taj podatak snažno odjeknuo u javnosti, stručnjaci nisu njime iznenađeni.

Ravnatelj Centra Vinko Filipović kaže da su oni i prije imali uvida u rezultate, ali ih nisu javno predstavljali nego dostavljali osnivačima.

Ravnateljica Gimnazije Josipa Slavenskog Sandra Breka-Ovčar kaže da ih rezultat nije iznenadio jer su od samih početaka vanjskoga vrednovanja i uvođenja državne mature redovito među 20 najboljih škola u Hrvatskoj.

Naši su učenici zapaženo prisutni na državnim i međunarodnim natjecanjima u znanju iz svih predmeta, uključuju se u brojne aktivnosti koje potiču njihov intelektualni i kreativni razvoj i koje kao škola u bogatom opsegu nudimo, pa sve to dodatno proširuje njihova znanja te dugoročno mijenja mentalni sklop prema stvaranju navike cjeloživotnog učenja, kaže.

Uspjeh rezultat višeslojnih razloga

Nijedan uspjeh nije slučajan, tako da iza uspjeha učenika Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec godinama stoje kvalitetni, stručni i posvećeni nastavnici koji s učenicima stvaraju partnerski odnos i pružaju im kontinuiranu podršku u njihovu razvoju i praćenju interesa, dodaje.

Župan Matija Posavec razloge za uspjeh učenika iz Međimurja u prvom redu pripisuje zaslugama samih učenika koji su motivirani, željni znanja i usavršavanja, ali po njemu ništa manje važan nije nastavnički kadar koji je „vrlo kvalitetan, jednako kao i način rada“.

Dekanica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu Blaženka Filipan-Žignić objašnjava da su razlozi koji su gurnuli Međimursku županiju u prvi plan kao županiju višeslojni.

Među prvima ističe osjećaj radne odgovornosti, poduzetnost i želju za uspjehom koji su, kaže, „tradicionalne odlike međimurskog mentaliteta“. One doprinose drugačijem odnosu škola i nastavnika prema svojim maturantima koji se pripremaju za maturu.

Prva žena dekanica Učiteljskog fakulteta, koja je dosadašnju karijeru ostvarila na Odsjeku toga fakulteta u Čakovcu, uspjehu učenika dodaje i izbor kvalitetnog nastavnog kadra uz provedbu suvremenih nastavnih programa.

Nastavnici vikendom volonterski s učenicima

Srednje škole na području te županije svojim maturantima pružaju snažnu i kontinuiranu podršku i pomoć u razdoblju pripreme za maturu. Mnogi profesori volonterski odrađuju značajan broj sati vikendima pripremajući svoje učenike za ispite državne mature, kaže dekanica.

Ravnateljica ističe da profesori u Gimnaziji ulažu puno truda i vremena u stručno usavršavanje, projekte, natječaje, aktivnosti privlačne učenicima.

S nastavnicima radimo na prilagodljivosti promjenama u obrazovnom sustavu, kao što se i prilagođavamo značajkama novih naraštaja učenika, te od svakog od njih individualiziranim pristupom pokušavamo dobiti i potaknuti ono najbolje.

U školi rade tri doktora znanosti, imamo osam profesora mentora, 17 profesora savjetnika i osam profesora izvrsnih savjetnika, kaže ona i dodaje: Tajni recept, osim puno rada, truda, zalaganja i odricanja, ne postoji,

Snažna podrška osnivača

Kao jedan od razloga odličnog uspjeha dekanica Filipan-Žignić ističe vrlo snažnu podršku lokalne i regionalne samouprave sustavu odgoja i obrazovanja. U županiji dugi niz godina osnivači, čak i općine kojima to nije obveza, kontinuirano ulažu vrlo značajna sredstva u kvalitetu obrazovanja.

Ulaganja u poboljšanje infrastrukturnih uvjeta, u ljudske resurse, materijalne uvjete samih školaraca i studenata te razvoj kvalitetnih programa obrazovanja, zasigurno se ovim rezultatima mature pokazuju kao najbolja investicija koja donosi dobit. U takvim školskim ustanovama koje osjećaju podršku lokalne i regionalne zajednice postavljaju se viši standardi odgoja i obrazovanja, dodaje dekanica Blaženka Filipan-Žignić.

Župan Posavec kaže da se Međimurska županija kao osnivač škola trudi motivirati i učenike i nastavnike da imaju najbolje uvjete u svojim školama. Navodi da je županija potaknula rad centara izvrsnosti u školama, omogućila potpuno financiran prijevoz autobusom i vlakom i da svaki učenik srednje škole dobiva jednokratnu potporu za nabavku radnih materijala,

Prvi smo izgradili Centar kompetentnosti iz strojarstva, obnovili sve naše srednje škole, pripremamo dogradnju čakovečke Gimnazije za nastavu u jednoj smjeni, kaže.

Centri izvrsnosti i ambasadori EP-a

Ravnateljica Gimnazije kaže da njezina škola nudi dvadesetak fakultativnih predmeta za koje vlada velik interes, od sporta, preko STEM područja i robotike do umjetnosti.

U školi djeluju dva centra izvrsnosti: Centar izvrsnosti iz matematike, fizike, kemije i biologije i Centar izvrsnosti iz umjetničkog područja.

Učenici imaju mogućnost steći međunarodne jezične diplome iz njemačkog i francuskog jezika te se uključiti u brojne međunarodne i Erasmus+ projekte te razmjene učenika sa školama iz cijele Europe.

Škola nosi titulu Škole ambasadora Europskog parlamenta, akreditirane Erasmus+ škole i eTwinning oznake kvalitete.

"Intenzivno radimo na stvaranju poticajnog okružja u svim segmentima, od pomoći u rješavanju školskih zadataka i obveza do skrbi o psihoemocionalnom stanju i mentalnom zdravlju. Imamo organiziran sustav podrške u učenju onim učenicima kojima je potrebna pomoć u svladavanju gradiva do onih kojima obim školskoga gradiva nije dovoljan i žele znati više", kaže Breka-Ovčar i ističe i dobru suradnja s roditeljima.

Strukovne škole i gospodarstvo

Dekanica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu Filipan-Žignić skreće pažnju na činjenicu da su međimurski maturanti ostvarili najbolje rezultate među učenicima strukovnih škola.

Malo poduzetništvo i obrti jedna su od osnovnih i tradicionalnih odlika prostora te županije.

Naslanjajući se na tu tradiciju, strukovno obrazovanje u županiji oduvijek je nosilo pečat kvalitete. Strukovne škole ovdje nikad nisu bile škole drugog reda, već su oduvijek svojom kvalitetom nastavnih programa, ljudskim resursima, zalaganjem i samim rezultatima bile uz bok školama koje provode gimnazijske programe, zaključuje dekanica.

S 730 četvornih kilometara najsjevernija hrvatska županija je prostorno najmanja i sa 156 stanovnika po četvornom kilometru jedna od najgušće naseljenih. Dok je s 90 posto Hrvata etnički najhomogeniji dio Hrvatske, istodobno je to prostor velike raznolikosti i regija s tradicionalno razvijenim obrtom i malim poduzetništvom.

Ima 42 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriju, što najveći udio u Hrvatskoj. Također, ima veći izvoz od uvoza. Po postotku odvojenoga otpada s prosjekom od 54,7 posto, te je jedina županija u Hrvatskoj koja prelazi 50 posto.

Odgovarajući na pitanje kako tumači rezultate u kontekstu razvijenosti županija, ravnatelj Centra Filipović je kazao: Škola ne može biti odvojena od drugih sfera društvenog života i ti rezultati mene ne iznenađuju. (Piše: Ivo Lučić, Hina)