Dana 13. veljače 2025. godine, hrvatske policijske vlasti uhitile su 13 osoba osumnjičenih za sudjelovanje u mreži ekološkog kriminala. Glavni osumnjičenici, dvojica hrvatskih državljana, smatraju se visokovrijednim metama Europola i vjeruje se da su organizirali nezakonit uvoz opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatsku, javlja Europol.

Umjesto da se otpad propisno obradio i zbrinuo, istraga pokazuje da je jednostavno zakopan ili odbačen na najmanje tri lokacije. Procjenjuje se da je na taj način nezakonito odloženo najmanje 35 000 tona otpada, čime su kriminalci ostvarili dobit od najmanje 4 milijuna eura.

Iskorištavanje legalnih poduzeća za ilegalno odlaganje otpada

Kriminalna mreža koristila je infrastrukturu legalnih poduzeća kako bi upravljala ilegalnim prometom i zbrinjavanjem otpada iz zemalja podrijetla, uglavnom iz Italije, do odredišta u Hrvatskoj. U tom procesu oslanjala se na legalne tvrtke u Italiji, kao i na transportna poduzeća i druge legitimne poslovne subjekte u Italiji i Hrvatskoj. Laboratorijske analize pokazuju da je nezakonito odbačeni otpad, koji su kriminalci lažno prikazivali kao recikliranu plastiku, zapravo zakonski klasificiran kao opasni otpad. Hrvatska policija također sumnja da je mreža ilegalno zakopavala i medicinski otpad iz hrvatskih tvrtki.

Krivotvorena dokumentacija kao ključ profita

Kriminalne mreže uključene u trgovinu otpadom iskorištavaju visoke troškove obrade otpada, osobito opasnog otpada. U ovom slučaju, njihov modus operandi sastojao se u osiguravanju ugovora za zbrinjavanje otpada u Italiji nudeći niže cijene od drugih pružatelja usluga na legalnom tržištu. Nakon osvajanja ugovora, kriminalna mreža bi prevezla otpad u Hrvatsku bez ikakve prethodne obrade. Kako bi zaobišli potrebnu suglasnost zemlje odredišta, kriminalci su krivotvorili dokumentaciju, lažno prikazujući otpad kao materijal namijenjen reciklaži i tako prikrivajući njegovu pravu prirodu. Neobrađivanjem medicinskog i opasnog otpada kriminalna mreža izbjegavala je troškove propisanog postupka i ostvarivala enormne profite.

Ogromna dobit, mali rizik i nepopravljiva šteta

Trgovina otpadom omogućuje kriminalnim mrežama ostvarivanje ogromne dobiti uz relativno mali rizik. Ilegalno odlaganje otpada često uzrokuje nepopravljivu štetu okolišu, zagađujući tlo, vodu i zrak. Ovakvi zločini obično su povezani s krivotvorenjem dokumenata, financijskim prevarama poput pranja novca i korupcije. Tijekom dana akcije, službenici su na terenu zaplijenili elektroničke uređaje, mobilne telefone i dokumente koji će biti predmet daljnje istrage.

Europol je podržao istragu koju su provodile nacionalne policijske i ekološke agencije. Europolovi stručnjaci za ekološki kriminal koordinirali su operaciju održavanjem sastanaka te pružanjem analitičke podrške. Na dan akcije, Europolovi stručnjaci pružali su vlastima podršku u stvarnom vremenu, stoji u priopćenju Europola koje prenosi N1.

Uskok pokrenuo istragu protiv Šincekovih i ostalih radi ilegalnog zbrinjavanja otpada

Uskok je, temeljem policijske prijave, pokrenuo istragu protiv Josipa i Monike Šincek iz varaždinske tvrtke Tipos Resurs i još osmero osumnjičenika zbog malverzacija sa zbrinjavanjem medicinskog i plastičnog otpada čime su ugrozili zdravlje stanovništva.

Tužiteljstvo je, ne navodeći identitete osumnjičenika, navelo da su pored 10 hrvatskih državljana osumnjičene i četiri tvrtke zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela zločinačkog udruženja, teškog kaznenog djela protiv okoliša, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, utaje poreza ili carine i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.

Istraga je protiv Šincekovih pokrenuta zbog nepropisnog odlaganja desetaka tisuća prostornih metara medicinskog i plastičnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije te hrvatskih tvrtki, koji su zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca. Potom su Šincekovi poreznim malverzacijama uvećavali dobit vlastite tvrtke.

Uskok sumnja da je Josip Šincek, od početka 2022. do 30. rujna 2024., organizirao preko svojih tvrtki uvoz mljevenog plastičnog i drugog mještovitog otpada od dobavljača iz Slovenije i Hrvatske te dovoženje medicinskog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Hrvatske, a za koji su mu dobavljači isplaćivali novčanu naknadu.

Šincek je potom organizirao da se taj otpad istovaruje i odlaže u okoliš zakopavanjem u tlo te zgrtanjem zemljom i šljunkom na prirodnim površinama u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Ujedno je za dio mljevenog plastičnog otpada u rastresitom stanju, koji dijelom sadrži štetne i opasne tvari, organizirao da se u količinama većim od dozvoljenih, odloži na otvorenom prostoru u Gospiću.

Nadalje je organizirao da se plastični i medicinski otpad u rastresitom stanju odbaci na neuvjetnu površinu na otvorenom prostoru kraj Gospića. Pritom je znao da odlagalište kraj Gospića nema važeću dozvolu za gospodarenje otpadom te da neuvjetnim odlaganjem tog otpada u rastresitom stanju na otvorenim površinama može ugroziti kakvoću tla, šume, poljoprivrednog zemljišta, vode te ugroziti zdravlje okolnog stanovništva.

Uskok ističe da je Šincek, kako bi prikrio protupravno odbacivanje otpada, organizirao pribavljanje i sastavljanje lažne dokumentacije o nabavi, prijevozu i tijeku otpada.

Radi stjecanja imovinske koristi, navodno je okupio i međusobno povezao u zajedničko djelovanje ostale okrivljenike, među kojima je i njegova supruga Monika, sumnja tužiteljstvo.

Uskok traži pritvor za sedmero okrivljenika

Tako su obavljali financijske i administrativne poslove, organizirali transport otpada, pribavljali i sastavljali lažnu dokumentaciju o nabavi, prijevozu i obradi otpada, kao i drugu dokumentaciju o poslovnim događajima koji u stvarnosti nisu odrađeni.

Zatim su lažnu dokumentaciju dostavljali inspekciji zaštite okoliša tijekom nadzora, a sumnja se i da su unosili netočne podatke o obradi i tijeku otpada, dogovarali i koordinirali radnike radi prijevoza i zatrpavanja otpada.

Uskok naglašava da je takvim odlaganjem otpada izmijenjena konfiguracija tla te onemogućen rast drveća, uzgoj poljoprivrednih kultura i kultivacija općenito, dok je dio šume oko Gospića opustošen. Ističe i da takvo skladištenje otpada u količinama većim od dopuštene dovodi do ugrožavanja zdravlja ljudi i šireg okoliša radi fragmenata plastike koje se raznose vjetrom i oborinama.

Jednako tako postoji opasnost od požara plastike radi čega se promjene prouzročene takvim onečišćenjem ne mogu otkloniti u duljem razdoblju. Stoga je opisanim onečišćenjem prouzročena znatna ekološka šteta RH, kao i materijalna šteta u vidu sanacije onečišćenja u zasad neutvrđenom iznosu. Pritom je okrivljena tvrtka za uvoz i prihvat otpada protupravno odbačenog u Benkovcu, od uplata dobavljača ostvarilo protupravnu korist od najmanje 465.943 eura.

Također se sumnja da je Šincek, uz svoju suprugu, povezao i dio ostalih okrivljenika radi umanjenja osnovice za obračun PDV-a i poreza na dobit, kao i radi zametanja traga novca dobivenog počinjenjem kaznenih djela. Time je državni proračun oštećen za najmanje 94.910 eura.

Bračni par Šincek sumnjiči se i za pranje novca putem daljnjih ulaganja, pri čemu im je pomagala članica zločinačke skupine. Prema pisanju medija na meti istražitelja našla se i Franciska Dodić, supruga zlatara Paška Dodića, koja s Monikom Šincek ima tvrtku Izoxeco koja se bavi proizvodnjom proizvoda od betona za građevinarstvo.

Uskok dodaje da će sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložiti određivanje istražnog zatvora protiv sedmero okrivljenika. (Hina/iPress/foto EUROPOL)