Izjava predsjednika Vlade da su paušalni obrtnici s prometom do 40.000 eura "istinski obrtnici" otvara ozbiljno pitanje na temelju kojih kriterija Vlada razlikuje jedne obrtnike od drugih i na temelju kojih analiza je donesena ovakva porezna odluka, navode iz Udruge glas poduzetnika.

Budući da je predsjednik Vlade izjavio kako je odluka donesena nakon razgovora s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore, očekujemo da HOK jasno izvijesti svoje članove koje je konkretne prijedloge iznio tijekom tog procesa te podržava li povećanje poreznog opterećenja za dio paušalnih obrtnika. Transparentnost prema vlastitom članstvu u ovakvim je pitanjima jednako važna kao i transparentnost Vlade prema javnosti.

U Hrvatskoj ne postoje "istinski" i "neistinski" obrtnici

Postoje ljudi koji su odlučili pokrenuti vlastiti posao, preuzeti rizik, poslovati legalno i plaćati poreze. Među njima su električari, vodoinstalateri, frizeri, fotografi, prevoditelji, serviseri, dizajneri, programeri i tisuće drugih obrtnika koji svakodnevno stvaraju novu vrijednost.
Ostvariti veći promet ne znači ostvariti i veću dobit. U brojnim djelatnostima rast prihoda prati i rast troškova poslovanja. Zato sama visina prometa ne može biti razlog da se obrtnike dijeli na "istinske" i ostale.

Pozdravljamo odluku da se najmanjim paušalnim obrtnicima ne povećava porezno opterećenje. Međutim, ostaje potpuno nejasno na temelju kojih analiza je Vlada zaključila da je povećanje poreznog opterećenja za ostale paušalne obrtnike opravdano, razmjerno i korisno za hrvatsko gospodarstvo.
Istodobno, UGP smatra da porezni sustav ne smije poticati podjele među obrtnicima, nego stvarati uvjete za rast svakog poduzetnika, bez obzira na to nalazi li se u prvom ili petom razredu paušalnog oporezivanja.

No, ako Vlada smatra da obrtnici iznad toga praga trebaju snositi veće porezno opterećenje, očekujemo jasno i javno obrazloženje zašto upravo taj prag predstavlja granicu između dviju skupina poreznih obveznika.

Ako se porezna politika mijenja za više od stotinu tisuća poduzetnika, javnost ima pravo znati na temelju kojih podataka je procijenjeno:
• kakav će biti učinak na poduzetništvo,
• hoće li mjera utjecati na rast cijena usluga,
• kako će utjecati na razvoj malih obrta,
• koliki će biti stvarni fiskalni učinci,
• te postoje li manje opterećujuća rješenja kojima bi se ostvario isti cilj
• kakav će biti učinak na motivaciju građana za pokretanje vlastitog poslovanja.

Javne politike ne bi smjele počivati na dojmovima ili administrativnim podjelama poduzetnika, nego na dokazima, procjenama učinaka i transparentnom obrazloženju.

Posebno zabrinjava što se ovakvim pristupom među obrtnicima stvara nepotrebna podjela. Hrvatskom gospodarstvu jednako su potrebni oni koji tek započinju poslovanje, kao i oni koji svojim radom uspijevaju povećati promet i razviti posao. Uspjeh ne smije postati razlog za veće nepovjerenje države.
UGP stoga poziva Vladu Republike Hrvatske da javno objavi analizu na temelju koje je procijenila učinke predloženih poreznih izmjena na paušalne obrtnike i hrvatsko gospodarstvo.
Poduzetnici ne traže povlašteni položaj.

Traže predvidiv, pravedan i stabilan porezni sustav te javne politike utemeljene na činjenicama.

Porezni sustav ne bi smio dijeliti obrtnike na "istinske" i "neistinske". Njegov cilj trebao bi biti stvaranje uvjeta u kojima će sve više građana imati razlog pokrenuti vlastiti posao, razvijati ga i ostati poslovati u Hrvatskoj.

Uspjeh poduzetnika ne smije biti razlog za veće nepovjerenje države, navode iz UGP-a. (iPress)