U Srbiji su u nedjelju od sedam sati otvorena birališta za prijevremene parlamentarne izbore koji bi, u jeku dvogodišnje političke i društvene krize, u utrci između vladajućeg SNS-a Aleksandra Vučića i studentskog pokreta mogli odrediti buduće mjesto zemlje na političkoj karti regije i Europe.

Izbori su raspisani u ozračju duboke podijeljenosti društva, a istraživanja javnog mnjenja i dosad ispoljena energija opredijeljenih birača ukazuju na to da će najveći izazov listi vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koju nosi donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, biti Studentska lista-Studenti pobjeđuju i njezinih 250 kandidata među kojima su sveučilišni profesori, znastvenici, liječnici, akademici, ekonomisti, pravnici, glumci i druge ugledne javne ličnosti.

Raspisivanje izbora uslijedilo je nakon pritiska javnosti i višemjesečnih protuvladnih prosvjeda, potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na tek renoviranom željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024. godine.

Prosvjede su, višemjesečnm blokadama fakulteta, predvodili studenti pridobijajući veliku potporu šire javnosti, a prosvjednici glavnog krivca za novosadsku tragediju vide u sadašnjoj vlasti, njezinim koruptivnim poslovima, uzurpiranju institucija i narušavanju temeljnih demokratskih standarda u zemlji.

U Srbiji od četvrtka u ponoć traje izborna šutnja, a u utrci je 18 lista.

Na završnom predizbornom skupu podrške listi studentskog pokreta u četvrtak navečer u središtu Beograda okupilo se oko 150.000 ljudi, procijenila je organizacija Arhiv javnih skupova, dok srbijanski MUP, za razliku od prethodnih masovnih okupljanja, nije objavio svoju procjenu broja sudionika.

Vučić je ranije istog dana održao polusatni završni skup u novobeogradskoj sportskoj dvorani i svojim pristašama poručio da pobijede "uvjerljivije neko ikad dosad".

Završnicu kampanje pratila je skoro referendumska atmosfera, a posljednja ispitivanja javnog mnišljenja ukazuju da bi razlika između lista SNS i studentskog pokreta mogla biti vrlo tijesna.

U oporbenom korpusu se priželjkuje "mađarski scenarij" u kojem je Tisza Petera Magyara, osvojivši uvjerljivu većinu glasova, okončala dugogodišnju vladavinu Fidesza i svrgnula Viktora Orbana s vlasti.

Političke okolnosti prije izbora u Mađarskoj i Srbiji jesu usporedive, ali Vučić je - podnoseći ostavku 27. rujna, skratio drugi predsjednički mandat nakon kojeg se više ne može kandidirati za predsjednika države - istaknuo ambiciju da napravi političku rošadu i po drugi put postane predsjednik vlade.

Preduvjet za taj scenarij i mandat za sastav vlade je uvjerljiva pobjeda SNS-a.

Izbori 25. listopada su 15. po redu od uvođenja višestranačkog sustava u Srbiji, a 11. prijevremeni.

U utrci za 250 zastupničkih mandata je 18 lista sa ukupno 2.418 kandidata, devet lista kandidirale su manjinske nacionalne zajednice, ali ne i hrvatska koja neće imati svog kandidata.

Pravo glasa ima ukupno 6.450.523 birača, glasat će se na 8392 biračka mjesta, od kojih su 93 u inozemstvu, gdje je u 37 država prijavljeno ukupno 102.147 birača, ali će svi glasači izići na birališta po lokalnom vremenu u Srbiji, pa će se u nekim državama, poput SAD-a i Australije glasati i tijekom noći.

Sva birališta otvorena su u sedam sati, a zatvaraju u 20 sati, do kada traje i izborna šutnja. Prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata.

Izbore u Srbiji pratit će 16.271 predstavnik promatrača iz 26 domaćih i 57 inozemnih organizacija i udruga.

Istraživanja javnog mnijenja: Samo tri liste prelaze prag

Tri dana prije izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji objavljeni su rezultati novog istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos, prema kojem lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ uživa potporu 47,4 posto birača, dok Studentsku listu „Studenti pobjeđuju“ podržava njih 40 posto.

Riječ je o istraživanju koje je naručila upravo Vučićeva izborna lista, a njegovi rezultati znatno se razlikuju od ankete objavljene samo dva dana ranije, prema kojoj su studenti imali prednost pred vladajućom koalicijom.

Prema Ipsosovim rezultatima, Vučićeva lista ima prednost od 7,4 postotna boda pred studentskim pokretom koji je izrastao iz masovnih prosvjeda nakon tragedije na novosadskom željezničkom kolodvoru.

Na trećem mjestu nalazi se lista „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“, okupljena oko Socijalističke partije Srbije (SPS), s potporom od 3,2 posto birača.

Prema Ipsosovoj procjeni, upravo bi te tri liste bile jedine koje bi uspjele prijeći izborni prag od tri posto. Ispod njega ostale bi liste „Europska Srbija“ i „Autentična desnica“, što bi moglo imati važnu ulogu u konačnoj raspodjeli zastupničkih mandata.

Međutim, potpuno drukčiju sliku odnosa političkih snaga ponudila je Nova srpska politička misao (NSPM), srbijanski politički časopis, izdavačka kuća i agencija za istraživanje javnog mnijenja sa sjedištem u Beogradu, koja je prije dva dana objavila rezultate svojeg istraživanja.

Prema toj anketi, provedenoj od 25. rujna do 5. listopada, Studentska lista uživala je potporu 44,5 posto birača, a Vučićeva 42,7 posto. Studenti su, dakle, imali prednost od 1,8 postotnih bodova. (Hina)