Vlada je u četvrtak strateškim investicijskim projektom RH proglasila projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal", a dala je i suglasnost za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture.

Projekt "Prateća infrastruktura za strateški investicijski projekt LNG Terminal" je investicijski projekt Plinacroa. Vrijednost njegovih ukupnih troškova procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu, iznosi 534 milijuna eura bez PDV-a.

Sastoji se od magistralnog plinovodnog sustava na pravcu Omišalj-Zlobin, Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Kozarac-Slobodnica, te interkonekcijskog plinovodnog sustava s Republikom Slovenijom na pravcu Lučko-Zabok-Rogatec.

Plinovod Omišalj-Zlobin spojen je s plinovodima Zlobin-Bosiljevo i Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te će činiti glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG terminal na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Dodao je da će se izgradnjom plinovoda Lučko-Zabok povećati protok plina s LNG terminala prema Sloveniji.

Izgradnja četiriju plinovoda ukupne duljine 216 km, pozicionirat će Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište i osigurati joj energetsku neovisnost te kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstva i poduzetništva na teritoriju RH i drugih članica Europske unije, rekao je Šušnjar.

Premijer Andrej Plenković naglasio je da će plinovodi koji se grade u sklopu projekta moći transportirati i vodik.

Preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture

Vlada je dala i suglasnost za preuzimanje kreditnih obveza HŽ Infrastrukture za koje su izdana državna jamstva.

Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da se radi smanjenja zaduženosti i financijske konsolidacije HŽ Infrastrukture daje suglasnost Ministarstvu financija za preuzimanje njezinih kreditnih obveza na dan 31. listopada 2024. godine na temelju izdanih državnih jamstava, u ukupnom iznosu do 480,5 milijuna eura.

Od tog iznosa Ministarstvo financija je već otplatilo dospjele kreditne obveze HŽ Infrastrukture od 192,1 milijun eura, a platiti će i iznos od 84,2 milijuna eura na ime zateznih kamata obračunatih na dospjele kreditne obveze HŽ Infrastrukture. Platit će i nedospjele neotplaćene kreditne obveze HŽ Infrastrukture od 204,1 milijun eura.

Kreditne obveze proizlaze iz sedam ugovora o kreditnim zaduženjima kod raznih banaka za koje su izdana državna jamstva, s namjenom osuvremenjivanja i izgradnje željezničke infrastrukture, odnosno obnove i modernizacije željezničke infrastrukture kao javnog dobra u vlasništvu RH.

Plenković optimističan: BDP će rasti, a prioriteti u aktualnom mandatu jesu povećanje plaća i mirovina

Ključne brojke koje predstavljaju makroekonomski okvir Hrvatske u 2025. godinu su rast BDP-a od 3,2 posto, stopa inflacije do 2,7 posto i rast zaposlenosti za 2,9 posto, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković, istaknuvši da je Vlada optimistična u pogledu nastavka gospodarskog rasta.

Projiciranim rastom BDP-a od 3,2 posto Hrvatska prema njegovim riječima ostaje među najbrže rastućim zemljama u EU-u.

Javni dug mjeren udjelom u BDP-u trebao bi prema vladinim projekcijama ove godine pasti na 56 posto.

I dalje smo optimistični s gospodarskim očekivanjima u 2025. godini, a cilj je da napredak osjeti svaka hrvatska obitelj i kućanstvo, rekao je.

Dodao je da su stoga Vladini prioriteti u aktualnom mandatu povećanje plaća i mirovina, demografske mjere i stvaranje preduvjeta za priuštivo stanovanje mladih i njihovih obitelji.

Osvrnuo se i na najnovije podatke o prihodu od turizma u prvih devet mjeseci prošle godine od 13,2 milijarde eura, što je 1,9 milijardi eura više nego u istom razdoblju 2023. godine, ocijenivši to ohrabrujućim u kontekstu očekivanih podataka za cijelu godinu. (Hina)