Državni tajnik u Ministarstvu prometa Žarko Tušek nabrajao je u utorak u Saboru projekte ulaganja u željezničku infrastrukturu ističući da su željeznice apsolutni prioritet ove Vlade, odgovarajući time na kritike iz oporbe o sporim vlakovima i lošim prugama.

Željeznice su apsolutni prioritet Vlade

Željeznička infrastruktura zahtijeva investicijski ciklus od gotovo sedam milijardi eura. Ne postoji čarobni štapić koji sve te projekte može osmisliti, projektirati i realizirati u roku nekoliko mjeseci, poručio je Tušek u raspravi o izmjenama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

„Razumijem kritike i percepciju javnosti o problemima funkcioniranja željezničkog sustava, no nije floskula kada se govori o velikim investicijama u željeznicu. Ona se u ovom trenutku odvijaju na nizu koridora u Hrvatskoj, u ovom trenutku imamo 1,7 milijardi eura završenih i aktivnih projekata u željezničku infrastrukturu”, istaknuo je Tušek odgovarajući na kritike oporbe.

Dok su vladajući hvalili velika ulagana u željeznicu, oporbeni zastupnici ukazivali su na loše stanje infrastrukture u Međimurju, Istri, Dalmaciji, Zagorju itd., ovisno o tome iz kojeg kraja dolaze.

Željeznice su nam u katastrofalnom stanju, vlakovi kasne ili ih nema, ocijenila je Anka Mrak Taritaš (GLAS).

Stanjem željeznica nije zadovoljan ni Ivica Ledenko (Most) koji kaže da je infrastruktura na dionici od Oštarija prema Splitu, Šibeniku i Zadru loša, a stanje šibenskog kolodvora "katastrofalno".

U Istri je novi električni vlak mjesecima u kvaru, stari vlak se prošlog tjedna zapalio, a učenici autobusima putuju u školu, rekao je Dalibor Paus (IDS) pitajući hoće li Istra u prometnom smislu postati otok.

"Spominjala se renesansa hrvatskih željeznica, to svi podržavamo, međutim nije jasna strategija s obzirom na proračun HŽ-a. Jedino se da zaključiti da ta strategija ne postoji", poručio je Tomislav Golubić (SDP).

Opozicija je nezadovoljna i brzinom vlakova.

Za 100 kilometara vlakom od Čakovca do Zagreba - tri sata; za kašnjenje vlaka moguć je povrat novca

Od Čakovca do Zagreba je udaljenost 100 kilometara, a putovanje vlakom traje oko tri sata uz presjedanja. Putovanje vlakom od Splita do Zagreba traje sedam do osam sati, a od Požege do Zagreba pet sati, naveli su Ivica Baksa (NPS), Marijana Puljak (Centar) i Martina Vlašić Iljkić (SDP).

Draženka Polović (Možemo!) pozvala je ministra prometa Olega Butkovića da pokuša pet dana putovati vlakom iz Karlovca do Zagreba. „Prosjek kašnjenja polaska iz Karlovca je uobičajenih jedan do dva sata, ovisno kakve ste sreće koji dan, a vozni red godinama nikoga ne obvezuje”, kazala je.

Irenu Dragić (SDP) zanimalo je pak kada će moći putovati vlakom od Zadra do Zagreba.

Nemoguće je investirati milijardu do dvije eura u željezničke pruge bez problema, usporavanja prometa, kašnjenja i povremenog zatvaranja dionica, rekao je u jednom od odgovora državni tajnik Tušek.

Dubravka Lipovac Pehar (DP) naglasila je da većina građana nije upoznata sa svojim pravima i ne zna da može tražiti povrat novčanih sredstava u slučajevima kašnjenja, za kašnjenje od skoro dva sata ostvaruju pravo na naknadu od 25 posto cijene, a za duže od dva sata 50 posto cijene karte.

Što se tiče samih izmjena zakona kojima se proširuju prava putnika u dijelu koji se odnosi na prijevoz bicikala, prava osoba s invaliditetom i populariziraju jedinstvene prijevozne karte, zastupnici su ih podržali.

Istra kao izolirani otok

 „Želite li Istru pretvoriti u izolirani otok? Slovenci završavaju strateške željezničke projekte, dok Istra ostaje prometno odsječena – cestarine su nepravedno visoke, brodske linije gotovo ne postoje, a prijeti nam i potpuna željeznička izolacija. Što je ministarstvo poduzelo po tom pitanju?“ upitao je predsjednik IDS-a Dalibor Paus danas u Hrvatskom saboru oštro kritizirajući ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kojeg vodi Oleg Butković.
Ističući alarmantnu zanemarenost Istre u prometnom povezivanju s ostatkom Hrvatske, Paus je istaknuo kako će „Slovenci ove godine završiti strateški projekt – 27 kilometara željezničke pruge Divača-Kopar, a do 2030. planiraju dodati i drugi kolosijek. Osim toga, unutar godinu dana po završetku, staru prugu namjeravaju prenamijeniti za turističke svrhe, a koja se nalazi na pravcu Divača-Buzet. Pitam vas, što ste vi poduzeli te kako će se to odraziti na željezničke prometne tokove prema Istri?“ upitao je Paus.
Državnik tajnik Žarko Tušek kazao je kako se treba dodatno informirati oko teme slovenskih projekata i komunikacije s Vladom Republike Slovenije te je Pausa pozvao na zajednički sastanak na tu temu.
Također, Paus je istaknuo i kako su cestarine kroz tunel Učku ne samo previsoke već i nepravedne, čime se dodatno opterećuju stanovnici Istre i svi koji žele doći u regiju. Upozorio je na izostanak adekvatnih brodskih linija, a sada, prema njegovim riječima, Istri prijeti i potpuna odsječenost u željezničkom prometu.
Svojom izjavom predsjednik IDS-a još jednom je ukazao na neodgovornost i nesposobnost aktualne vlasti da strateški planira prometnu infrastrukturu na području koje ima izniman gospodarski i turistički potencijal. Podsjetio je da je prometna povezanost ključni uvjet za razvoj svake regije, a Istra je, prema njegovim riječima, predugo bila prepuštena prometnoj nepravdi.
„Tzv. Pijana pruga Lupoglav-Štalijei i pokvareni vlakovi simbol su vašeg vođenja resora,“ zaključio je Paus, pozivajući ministarstvo na odgovornost i konkretne mjere za bolju prometnu povezanost Istre s ostatkom zemlje. (iPress)