Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina kako je potrebno misliti o boljem sutra, ističući da u budućnosti trebamo raspolagati znanjem, pa i kada se u nečemu ne slažemo.

"Naša povijest i sve ono što je prošlo su naše naučene lekcije. One trebaju biti sređene i na svom mjestu. To su iskustva koja danas živimo i danas smo bolji, jači, spretniji i spremni s optimizmom gledati što trebamo danas da bi bilo bolje sutra. O tome trebamo misliti - o boljem sutra", izjavio je Gotovina novinarima nakon središnjeg obilježavanja 25. godišnjice Oluje.

U svemu, pa i u slobodi, postoji disciplina

Upitan kako komentira da ove godine nisu mogli doći na kninski trg svi koji su htjeli, među njima i nekoliko stotina pripadnika HOS- a i drugih ratnih postrojbi, odgovorio je da "u svemu, pa i u slobodi, postoji disciplina".

"Ako želimo biti slobodni i sigurni, moramo poštivati slobodu i sigurnost onog drugoga. Ako želimo budućnost onda trebamo raspolagati znanjem, pa čak i kad se ne slažemo u nečemu. Ne možemo se svi u svemu slagati", rekao je.

Na opasku da je slične riječi uputio i zapovjednicima za vrijeme rata, Gotovina je kazao kako je tada bilo drugo vrijeme.

"U ratu nemate vremena za pedagogiju, niti za bilo što drugo, niti za ljubaznost ponekad. Morate donositi odluke brzo i o tome ovise životi tih vojnika, mladih ljudi i drugih nevinih ljudi", istaknuo je.

Dodao je da su kao vojnici uvijek htjeli dobiti koji dan više, da se bolje pripreme, "ali stvarnost je bila takva da smo to morali riješiti u najkraćem vremenu. I stvar je išla dobro".

Oni kojima je njihov projekt propao imaju pravo biti nezadovoljni

"Pustimo te priče", poručio je i dodao da "oni kojima je njihov projekt propao, imaju pravo biti nezadovoljni".

"Možda i dan danas neki od njih ne žive u miru, već u nemiru i u strahu zbog promašenih ambicija. Život ide dalje, mi imamo naše brige i želimo biti prijatelji. Što više prijatelja bit će nam lakše", poručio je Gotovina.

Na upit je li zadovoljan dolaskom u Knin potpredsjednika Vlade iz redova SDSS-a Borisa Miloševića, ocijenio je da je ovo današnje obilježavanje bilo dostojanstveno, "i to je dobro".

Nije želio komentirati govore koje su političari danas održali na središnjem obilježavanju 25. obljetnice Oluje u Kninu, navodeći kako nije analitičar ni kritičar. No, rekao je da su to prigodni govori za današnji dan, a danas je veliki dan.

S optimizmom gledati u budućnost i živjeti u miru i sigurnosti

Najsnažnijom porukom danas ocijenio je onu koja govori da se s optimizmom gleda u budućnost i da se živi u miru i sigurnosti.

"Svaka žrtva neovisno o vjeroispovijesti ili narodnosti je žrtva, nevina žrtva. Mi o tome trebamo misliti. U svakom slučaju za onog koji je to počinio to je jedan veliki grijeh, ako je vjernik", naglasio je general Gotovina.

Jači smo i bolji ljudi, spremni promišljati i raditi za bolje sutra

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

"Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra", poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir", poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

"S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji", naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

"Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć", zaključio je Gotovina.

HOS-ovce policija nije pustila na kninski trg, pušteni nakon svečanosti

Policija na kninski trg nije pustila nekoliko stotina pripadnika HOS-a i drugih ratnih postrojbi, među kojima je bilo i onih u majicama s natpisom "Za dom spremni", a uzvikivali su i taj ustaški pozdrav, no pušteni su nakon završetka svečanosti u povodu 25. obljetnice Oluje.

Glasnogovornica Policijske uprave šibensko-kninske Marica Kosor izjavila je Hini da je nekoliko stotina pripadnika HOS- a i drugih braniteljskih udruga, kojima policija nije dopustila dolazak na Trg dr. Ante Starčevića, za cijelo vrijeme trajanja programa pjevalo, nezadovoljni što ne mogu ući na trg.

U par navrata čuo se, rekla je, i pozdrav "Za dom spremni", a nekolicina ih nosi majice neprimjerenog sadržaja.

Upitana zašto branitelji, među kojima je i bivši ratni zapovjednik IX. bojne HOS-a "Rafael vitez Boban" Marko Skejo, nisu mogli ući na trg kako bi pratili program, Kosor je odgovorila kako je razlog tomu to što nisu imali akreditacije, a prostor gdje se održava program zbog epidemioloških mjera prima tek šestotinjak uzvanika.

"Postoji točan broj uzvanika koji mogu doći na Trg dr. Ante Starčevića .Prostor na trgu je ograničen zbog pandemije, a svi koji su na njemu moraju biti akreditirani", naglasila je.

U Kninu, gdje od rano jutros traje program obilježavanja 25. obljetnice Oluje te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, mirno je i bez incidenata, rekla je Kosor.

Po završetku svečanog programa, spomenuti HOS-ovci i pripadnici drugih braniteljskih udruga pušteni su na kninski trg.

Ranije, dok su još bili na policijskoj blokadi, predsjednik Udruge veterana specijalne policije BATT-Split Mladen Todorić izjavio je novinarima da su 1995. prošli cijeli Knin te ga oslobodili, a danas nisu u mogućnosti sudjelovati na svečanosti jer za njih "nema mjesta".

"Branitelji su došli nadomak trga, 1995. godine mogli smo proći kroz cijeli Knin i osloboditi ga, a evo sad za nas nema mjesta, a za Miloševića i slične ima mjesta, navodno zbog korone. Što je tu je", rekao je Todorić.

Izrazio je žaljenje što se "naše kolege policajce dovodi u neugodnu situaciju, jer su s jedne strane barikade, a mi s druge".

"Nadamo se da će ova takozvana korona proći, da se ovo više nikada neće dogoditi, da se braniteljima zapriječi prolaz na trg u Kninu da odamo počast svojim palim suborcima i da proslavimo našu pobjedu", naglasio je Todorić.

Dodao je da će, kada prođe službeni dio proslave, oni "odraditi i svoj dio".

"Odat ćemo počast, zapalit ćemo svijeće, mislili smo to napraviti sada i sudjelovati u svečanom dijelu, ali spriječeni smo", zaključio je Todorić.

Mediji navode kako je među HOS-ovcima i saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Hrvoje Zekanović.

Milanović: Nismo isto društvo kao prije 25 godina

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u srijedu da Hrvatska 25 godina nakon Oluje nije isto društvo kao i prije te istaknuo da je za zajedništvo potrebno govoriti o stvarima koje nas i spajaju i dijele.

''Čast mi je, zaista čast, ovo nije fraza, govoriti na 25. godišnjici od oslobođenja Hrvatske. 25 godina je jako dugo razdoblje u formiranju i životu jednog čovjeka. U 25 godina odnosi među državama i svijetu se mijenjaju. Mi smo odmakli daleko i nismo isto društvo kao što smo bili prije 25 godina", rekao je Milanović u prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Dodao je da o tome dobro govori i govor predsjednika Vlade koji "toplo pozdravljam i nadam se da će se pretočiti u stvarnost'',

Istaknuo je da zajedništvo u demokraciji nije uvijek u potpunosti moguće, ali da je potrebno zajedno govoriti o stvarima koje nas spajaju i koje nas dijele, koje gledamo različitim pogledom.

Bitno je da se razgovara

"Pogledom nekoga iz velikog grada, nekoga iz malog grada ili pogledom Hrvata ili Srbina, to nisu uvijek nužno isti pogledi. Bitno je da se razgovara, probleme otvara i stavlja na stol", poručio je predsjednik.

U govoru je govorio o etapama hrvatskoga puta do pobjede i o odnosima Hrvata i Srba. Citirao je britanskog premijera u vrijeme Drugog svjetskog rata Winstona Churchilla "u ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja".

"Kako univerzalno i primjenjivo na naš put. U ratu koji je nametnut, u kojem su nas napali oružjem koje smo mi i Slovenci plaćali, u ratu koji nismo htjeli, bili smo od prvog trenutka zatečeni i suočeni sa situacijom za koju se nitko nije spremao", rekao je.

Dodao je da je težak zadatak rata predvodio prvi hrvatski, ali i prvi ratni predsjednik Franjo Tuđman te da je posao koji je tada napravljen nešto iz čega bi Hrvatska danas mogla učiti.

''Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna. Ona je rezultat rada, planiranja, koncentracije, inteligencije stotina tisuća ljudi. Svi mi koji nismo u tome sudjelovali smo im dužni biti zahvalni'', naglasio je predsjednik, dodavši da drugi gledaju, komentiraju i ubiru plodove tuđeg rada.

Rat je počeo porazom i teškim patnjama i mukama prognanika, dodao je. U ratu je otpor na početku izgledao uzaludan, ali pobjedu su uzeli naši hrabri vojnici i njihovi zapovjednici.

U pobjedi smo trebali biti velikodušniji, cijenim Miloševićevu nazočnost

"U toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, o tome je nešto govorio i premijer. Nikada, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Grešaka je bilo, bilo je i zločina koji su nas kasnije koštali", istaknuo je Milanović, dodavši da je to bila velika lekcija.

Hrvatska je kasnije ispravila tu grešku, ali jedan teret ostaje, poručio je.

"Zato posebno cijenim današnju nazočnost potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Jer doći ovdje i slaviti, a ovo je proslava, nije komemoracija. Mi se ovdje radujemo i slavimo svojim uspjesima. Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije nekakva jednadžba, već arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje i to nije mala stvar", istaknuo je Milanović.

Vezani za mir, predsjednik je rekao da je Hrvatska odmakla na svom putu, da je postala europska država te da moramo biti još bolji u javnim poslovima i uzeti svaki euro europskog novca.

Odnosi sa Srbijom komplicirani 100 godina, moraju biti bolji

Što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije, rekao je da su ti odnosi komplicirani više od 100 godina.

"Bilo je sukoba, krvoprolića, ratova, građanskih ratova, agresija i nakon toga nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje, konstruktivnost. Kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su posljedica agresije iz 90-ih godina", ocijenio je, dodavši da svjestan da govori očima Hrvata.

Ali mi smo tu, ističe. Naša dobra volja i vjera postoji, želimo surađivati, raditi, poslovati.

"Naprosto da uđemo u jednu dosadnu, dugu konstantu, novu paradigmu odnosa. Odnosi tih dvaju naroda u ovom dijelu Europe su jako važni. A kada se međusobno natežemo i prepucavamo, nitko nam ne radi o glavi, drugi nas uopće ne primjećuju", ustvrdio je Milanović.

Poručio je da odnosi moraju biti bolji i da će sa svoje strane dati sve što može i smije te da je na drugoj strani da pokuša isto.

Plenković: Pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bilo koje nacionalnosti

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.

Plenković je na središnjem obilježavanju 25. obljetnice VRO Oluja u Kninu podsjetio na poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu: "Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi."

Poručio je da te državničke poruke treba imati na umu u izgradnji uključive i tolerantne Hrvatske okrenute budućnosti.

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti", naglasio je.

Legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo

Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je, nažalost bilo, "jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata".

"Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama", kazao je.

Plenković je poručio da je danas, 25 godina poslije, vrijeme da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja.

Istaknuo je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno.

Dodao je da još uvijek ima poteškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća.

"Isto tako znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi", naglasio je.

Važno je, dodao je, da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus svoga naroda već i svršetak rata koji je stvorio uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti.

"Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti", poručio je Plenković.

"Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda", čime, istaknuo je, "ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji".

Humanost pobjednika koji žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina

Naglasio je da se time pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika "koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina".

"Isto to očekujemo od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata", poručio je.

Istaknuo je da se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve, zbog čega će se, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastaviti i dalje procesuirati.

"Danas – kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u posljednjih sto godina i s najtežom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata – ponovno moramo učvrstiti nacionalno jedinstvo oko hrvatskih strateških ciljeva", poručio je premijer.

Stoga, dodao je, budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja "i moći ćemo se uspješno nositi s velikim izazovima koji su pred nama".

Plenković je ponovio da da je Oluja bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna, a bila je i imperativ za tadašnje hrvatsko vodstvo radi povratka hrvatskih prognanika i ponovnog povezivanja dotad presječene Hrvatske.

Istaknuo je da je Hrvatska s više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjela ogromnu ratnu štetu zbog čega smo izgubili 15 godina razvoja.

Naglasio je da je, osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe "i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom".

Da bi na human i civiliziran način uredili brojna bolna pitanja koja opterećuju naše društvo, Plenković je najavio da će donijeti i poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Milošević: Svoj dolazak u Knin smatram zalogom za budućnost

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS) poručio je u srijedu da Vlada ima zadatak smanjiti tenzije u društvu kako bi se prekinula spirala mržnje te istaknuo da svoj dolazak u Knin smatra zalogom za budućnost.

"Smatram da ova Vlada i parlamentarna većina imaju zadatak smanjiti i smiriti tenzije u društvu, da svatko svojim primjerom svjedoči kulturi mira, da svatko svojim doporinosom pridonese da gradimo društvo mira, toleranicje i dijaloga, da se prekine spirala mržnje kako se više nikad užasi rata ne bi ponovili", poručio je Milošević nakon svečanog obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.

Smatra kako je društvo sazrelo da poštuje sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost,da prihvati da su Srbi iz Hrvatske imali svoja stradanja i žrtve te da sjećanje na njih trebamo poštovati.

Poručio je da je u govorima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića čuo poruke mira, pomirbe i budućnosti.

"Emocije su još svježe, čuo sam poruke mira, pomirbe i budućnosti, tako da svoj dolazak smatram zalogom za budućnost i smatram da je ovo prvi korak", naglasio je Milošević.

Na upit kako komentira napade iz Beograda o njegovom dolasku u Knin, Milošević je ustvrdio da su ti napadi očekivani.

Poručio je da to razumije prvenstveno kao govor ljudi koji su pretrpjeli bol ili diskriminaciju i nisu osjetili pravdu jer su morali otići sa svojih ognjišta te ustvrdio da u tom pogledu nikome ne zamjera.

Proslava 25. obljetnice Oluje u Kninu

Zvonjavom crkvenih zvona, kojim se simbolično obilježava ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije "Oluja", na Kninskoj tvrđavi je započelo obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, 25. obljetnice "Oluje" i Dana hrvatskih branitelja.

Na tvrđavi, na kojoj su ove godine zbog epidemioloških mjera samo sudionici programa, podignuta je zastava Republike Hrvatske nakon čega je započelo čitanje povjesnice VRO "Oluja. Prema programu je predviđeno ispaljivanje 25 počasnih plotuna, čitanje imena poginulih i nestalih pripadnika VRO "Oluja", minuta šutnje, te prelet borbenog zrakoplova MiG 21.

Zastavu na tvrđavi podigli su pripadnici Druge, Četvrte i Sedme gardijske brigade koji su je na istom mjestu podigli i 1995. godine. U Knin je danas stigla cijela Vlada i brojne braniteljske udruge. Na Trgu dr. Ante Starčevića će položiti vijence i zapaliti svijeće na Spomeniku hrvatske pobjede "Oluja 95" nakon čega će se u spomen na poginule i nestale branitelje u toj akciji položiti 25 crvenih ruža.

Obilježavanje Dana pobjede, 5. srpnja, započelo je budnicama u središtu Knina, a tradicionalno će se služiti i misa za poginule u Domovinskom ratu i VRO "Oluja". Najavljen je i prigodni program Akrobatske grupe "Krila Oluje", a navečer će na Tvrđavi biti vatromet i koncert bez publike koji će prenositi televizija.

U 84 sata oslobođena petina okupiranih područja Hrvatske

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata "Oluja" počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini (BiH).

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U prvim satima nakon početka osobodilačke operacije predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.

Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskijskog centra Domovinskog rata u "Oluji" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Srpsko narodno vijeće (SNV) ovih je dana iznijelo podatak da je tijekom i nakon Oluje 200.000 Srba prognano iz Hrvatske, te da ih je ubijeno gotovo 2000.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava na području oslobođenom u "Oluji" evidentirao je pak 677 civilnih žrtava i 20.000 uništenih objekata, no prema istraživanju Centra za suočavanje s prošlošću "Documenta", broj ubijenih civila je manji od 677.

(Hina)