Lijeva saborska oporba ostala je u četvrtak pri ocjeni da je Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku loš, nepotreban i izuzetno opasan, dok se desna s tim ne slaže, kao ni HDZ koji za zakon kaže da je moderan i uključiv.

Zakon je moderan i uključiv, ne ulazi u privatnu komunikaciju, ne brani umjetnički izričaj, skrbi o budućnosti hrvatskog jezika, kazala je Vesna Bedeković (HDZ) u cjelodnevnoj raspravi o tom zakonu.

Majda Burić (HDZ) ističe da je zakon jasan izraz politike modernog suverenizma aktualne vlade.

Zakon će naći svoje mjesto u povijesti hrvatskog jezika, kao „što će mjesto naći i prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku u Europskom parlamentu koji je održao zastupnik Andrej Plenković“, rekla je zastupnica.

Donošenje zakona podržavaju oporbeni Most i Suverenisti, ali napominju da njegov prijedlog nije savršen i da ga treba doraditi.

Šteta je da su u zakonu izostale kaznene mjere, no čak i u sadašnjem obliku on je korak naprijed u očuvanju hrvatskog identiteta, kazao je Marko Milanović Litre (HS).

Ministar znanosti Radovan Fuchs tumači kako predloženi zakon nije jedini bez kazni, većina zakona iz područja kulture ih ne poznaje.

Ministar znanosti i obrazovanja rekao je u Hrvatskom saboru da se prijedlogom zakona o hrvatskom jeziku utvrđuju osnovna pravila u službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika te osigurava sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku.

"Cilj ovog zakona nije kažnjavati, već zaštititi, poučiti i istaknuti dragocjenu vrijednost jezika kao instrumenta kojim se izražava identitet, povijest i kultura", rekao je Fuchs predstavljajući prijedlog zakona.

Napomenuo je da, osim ustavne odredbe, u našem zakonodavstvu ne postoji propis koji na jedinstven način određuje ili detaljnije određuje uporabu hrvatskog standardnog jezika te dodao da je skrb za hrvatski jezik i njegove idiome dužnost države i državnih ustanova, a što je važno za njegovo očuvanje i budući razvoj.

Marin Miletić (Most) dodaje da je diskutabilno i vrijeme u kojem se zakon donosi, pred izbore, no neovisno o tome drži da ga treba podržati.

Nekima smeta zaštita hrvatskog jezika, a onda odu u Sarajevo i potpišu deklaraciju o zaštiti jugoslavenske kulture

Nekima smeta zaštita hrvatskog jezika, a onda odu u Sarajevo i potpišu deklaraciju o zaštiti jugoslavenske kulture, kazao je i precizirao kako se radi o zastupnici Sandri Benčić (Možemo).

Nakon svih strateških postignuća, vrijeme je i za ovaj zakon, uzvraća ministrica kulture na propitivanja zašto se zakon donosi baš sada.

Možda smo u prvoj godini državnosti trebali donijeti sve zakone, no što bi onda radili u Saboru, odgovorila je Nina Obuljen Koržinek kritičarima.

Vlada će imenovati vijeće za hrvatski jezik

Fuchs je pojasnio da se Zakonom o hrvatskom jeziku uređuje pitanje službene i javne upotrebe hrvatskog jezika te propisuje da su u zemlji u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik i latinično pismo te da se na njima odvijaju pismena i usmena komunikacija tijela državne vlasti, uprave i tijela lokalne i područne samouprave, kao i svih javno-pravnih tijela.

No od službene uporabe hrvatskog jezika izuzimaju se specifične situacije kada je moguće korištenje i lokalnih idioma. Uz to, u medijskim sadržajima mogu se uporabiti i hrvatski narječni idiomi, posebno kada za to ima umjetničkih razloga, u sinkronizaciji stranih filmova i slično.

Uz to, zakonom se zaštićuju hrvatski toponimi kao dio hrvatske jezične baštine, a pripadnici nacionalnih manjina mogu se obrazovati na materinjem jeziku na svim stupnjevima obrazovanja.

Zakon obvezuje vladu da u roku od dvije godine od dana stupanja zakona na snagu donese nacionalni plan hrvatske jezične politike, a u roku od šest mjeseci imenuje vijeće za hrvatski jezik koje bi imalo predsjednika i 14 članova, a bilo bi koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku i promicati kulturu tog jezika u službenoj i javnoj uporabi.

Fuchs je naglasio i da je u današnjem užurbanom digitalnom dobu izuzetno važno zaštititi materinji jezik jer veliki jezici svakodnevno snažno prodiru u hrvatsku jezičnu zajednicu, a radikalno se mijenja i komunikacijski obrazac.

"U nacionalnom je interesu da se hrvatski jezik razvija u okvirima struke, što se pokušava postići i ovim zakonom, i što je bio i povod donošenja zakona", zaključio je ministar. Tijekom brojnih replika prijedlog zakona podržali su zastupnici HDZ-a i Mosta, dok je SDP-ov Arsen Bauk ocijenio da se i nakon donošenja tog zakona neće ništa promijeniti.

Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku, čijim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put dobiva institucionalni okvir, podijelio je u četvrtak saborsku oporbu - lijevi dio smatra da je takav zakon besmislen, a desni dio kako je dobro što se donosi.

Pozivajući se na odredbe Ustava u kojem stoji da je u Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski jezik i latinično pismo, Sabina Glasovac (Klub SDP-a) i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, GLAS-a i Stranke s imenom i prezimenom) ne vide smisao u donošenju zakona o hrvatskom jeziku za koji kažu da je bez sadržaja i deklarativan.

Glasovac (SDP): Jezik se njeguje, čita, govori i piše, a ne propisuje

„Jezik se njeguje, piše, govori i čita, a ne propisuje”, kazala je Glasovac ocijenivši da se zakon donosi u predizborne svrhe.

„Što je smisao i cilj zakona... besmislen je i nepotreban”, rekla je Mrak Taritaš. Kada bi bio o korištenju hrvatskog standardnog jezika, bilo bi jasnije, dodala je.

Damir Bakić (Klub Možemo!) smatra da hrvatski jezik nije ugrožen i da ga nije potrebno štititi. „Hrvatski jezik je živ i zdrav, u dobroj formi i kondiciji i ne treba mu 'life coach' ni ovaj zakon” , ustvrdio je.

Desnica, s duge strane, smatra da je važno donijeti zakon o hrvatskom jeziku.

„Bogu hvala da ćemo ga dobiti, manjkav je i nedorečen, ali sve se to može popraviti”, kazao je Nino Raspudić (Klub Mosta) istaknuvši da je jezik potrebno čuvati i njegovati.

„Kako će se sporazumjeti čovjek s Hvara i iz Bednje, na hrvatskom standardnom jeziku kojeg će učiti u školi i to je bit”, poručio je.

Osim toga, naglasio je i kako nitko u Hrvatskoj ne smije biti diskriminiran zato što zna samo hrvatski jezik. „A hoće li HDZ ovime dobiti koji politički poen, možda i hoće, ali nama je puno važnije da se konačno zakon donese”, dodao je.

Hasanbegović (Klub DP): Podupirem sve što oživotvoruje hrvatsku samobitnost

Donošenje zakona podržao je i Zlatko Hasanbegović (Klub Domovinskog pokreta) naglasivši da podupire sve što dodatno naglašava i oživotvoruje hrvatsku državnu, narodnu, kulturnu i jezičnu samobitnost.

Furio Radin u ime Kluba zastupnika nacionalnih manjina istaknuo je da nacionalne manjine prihvaćaju zakon ako se odvija sukladno Ustavu koji kaže da je Hrvatska Republika Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina.

Upozorio je da određene odredbe nisu do kraja jasne što, kaže, izaziva svojevrsnu strepnju kod nacionalnih manjina.

Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) kazao je da ovaj zakon ne bi trebao nikoga uplašiti jer spada među liberalnije u EU, ne nosi sankcije i ne podržavljuje jezik. I on upozorava na neke odredbe koje su riskantne za ravnopravnost manjinskih jezika i pisama.

„Ako ne bude tako da ovaj zakon razumije da je u svakom jeziku pojedinac onaj kojeg se ne smije lišiti prava izbora na riječ, oblik i iskaz, onda će služiti kao pretpostavka za ograničavanje slobode u jeziku, nadam se da to neće biti”, kazao je Pupovac.

Govorite o pravu izbora na iskaz, a pokušavate zabraniti ljudima da govore tri riječi zajedno jer tobože potiču na govor mržnje, reagirao je Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti), a na upit Pupovca koje su to tri riječi koje netko zabranjuje Milanović Litre je rekao: „Za dom spremni”.

„Postoje pozdravi u modernoj povijesti Europe uključujući Hrvatsku kojih se moderna Europa i svjetska civilizacija odrekla i osudila u bilo kojoj inačici”, uzvratio je Pupovac.

Andro Krstulović Opara (HDZ) naglasio je da je zakon uključiv, nema nikakvih zabrana, kažnjavanja ni jezične policije. Donosi se jer smo zrelo i razvijeno društvo koje mora njegovati i imati normu standardnome jeziku s kojim se svi u Hrvatskoj razumiju, rekao je i odbacio tvrdnju da se donosi radi predizborne kampanje. (Hina)