Hrvatski birači nisu u nedjelju pokazali preveliko zanimanje za izbor predsjednika Republike, do poslijepodneva ih je na birališta izašlo 1. 195. 377 (ili 36, 09 posto) što je oko 150 000 manje nego prije pet godina.

U prosincu 2019. do nedjeljnog poslijepodneva glasovalo je 38, 82 posto birača ili njih 1. 343. 000.

Po županijama, najveći odaziv je u Varaždinskoj (43, 61 posto), Međimurskoj (40, 11 posto) i Krapinsko-zagorskoj (38, 96 posto). U Istarskoj županiji na birališta je izašlo 36,51 posto birača.

Najmanji odaziv do 16, 30 sati imale su Vukovarsko srijemska (28, 52 posto), Brodsko-posavska (31, 14 posto) i Zadarska županija (32, 26 posto).

Od većih gradova, po odazivu prednjače Varaždin (45, 37 posto), Pazin (42, 27 posto) i Čakovec (41, 95 posto).

Na začelju ljestvice su Vukovar (26, 94 posto), Slavonski Brod (31, 62 posto) i Dubrovnik (32, 39 posto).

U Zagrebu glasovalo 38, 50 posto birača

Zagreb ima odaziv od 38, 50 posto, od 619 000 birača svoje je pravo iskoristilo njih 238 000.

Od 128 500 splitskih birača na izbore ih je izašlo nešto više od 45 000 ili 35, 11 posto.

Još slabiju odaziv, 34, 13 posto ima Rijeka u kojoj je od 93 000 birača glasovalo njih 32 000.

U Osijeku je svoje pravo iskoristilo 34, 42 posto birača, odnosno njih 28 500 od ukupno 83 000.

U inozemstvu je do nedjelje poslijepodne glasovalo nešto više od 17 000 birača, no ti se podaci odnose samo na 20 od 38 država u kojima se bira hrvatski predsjednik i na 79 biračkih mjesta koja su dojavila podatke od njih ukupno 105.

S obzirom da biračka mjesta ostaju otvorena do 19 sati, za očekivati je da će konačan odaziv biti veći.

DIP danas više neće objavljivati podatke o odazivu, u 20 sati kreće s objavom prvih izbornih rezultata koje će osvježavati svakih deset minuta.

U nedjelju prijepodne na predsjedničke je izbore izašlo 92 000 birača manje nego prije pet godina na iste izbore u isto vrijeme, pokazali su podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

 U nedjelju prijepodne na izbore za predsjednika Hrvatske izašlo je 14 posto ili gotovo 460 000 birača, što je 92 000 birača manje nego prije pet godina.

Tada, u prosincu 2019., do istog je vremena svoje pravo iskoristilo 15, 75 posto birača, odnosno 552 000, a prije deset godina njih 13, 19 posto odnosno 452 000 birača, što je osam tisuća birača manje nego ove godine.

 U odnosu na prije pet godina, slabiji odaziv bilježi i glavni grad.

 U Zagrebu je prijepodne glasovalo 14, 85 posto birača, što je 2, 32 posto manje u odnosu na 2019., kada je svoj glasački listić iskoristilo 17, 22 posto birača.

Podaci koje je DIP objavio u podne temelje se na podacima koje je dojavilo 94 posto biračkih mjesta od njih 6 527.

 Gledano po županijama, najveći odaziv je u Varaždinskoj (17, 40 posto), Karlovačkoj ( 15, 47 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (15, 18 posto).

 Najmanje birača na izbore je prijepodne izašlo u Vukovarsko-srijemskoj (10, 81 posto), Brodsko-posavskoj (11, 20 posto) te Osječko-baranjskoj županiji (12, 11 posto).  

 Po odazivu među većim gradovima prednjače Varaždin, gdje je glasovala gotovo petina birača (19, 25 posto), Karlovac (16, 77 posto) i Krapina (16, 31 posto),

 Slab odaziv je u Vukovaru (19, 13 posto), Slavonskom Brodu (11, 73 posto), i Dubrovniku (12, 01 posto).

 Slijedeće podatke o odazivu DIP će objaviti u 17 sati, a obuhvatit će birače koji na biračko mjesto izađu do 16, 30 sati.

Hrvatska bira predsjednika, otvoreno više od 6 500 biračkih mjesta

U Hrvatskoj su u nedjelju u 7 sati počeli osmi izbori za predsjednika Republike, osam je kandidata za tu dužnost, birališta su otvorena od 7 do 19 sati.

Osim u Hrvatskoj, predsjednik Republike bira se i u inozemstvu, u 38 država, devet manje nego prije pet godina, a pravo birati ga ima ukupno 3.762.224 birača.

Birači odlučuju hoće li novi, drugi mandat 'dati' aktualnom predsjedniku Zoranu Milanoviću, iza kojeg stoji SDP s partnerima ili nekome od njegovih protukandidata, a to su Miro Bulj (Most), nezavisni Tomislav Jonjić, Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (DOMiNO), Dragan Primorac (HDZ i partneri), te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo.

Državno izborno povjerenstvo (DIP), ključno tijelo za provedbu izbora, poziva birače da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo.

„Pozivamo i da sve protekne u miru, u demokratskom ozračju i da birači iskoriste svoje ustavno pravo“, poručuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić.

Svoje pravo birači će u Hrvatskoj moći ostvariti na više od 6 500 redovnih biračkih mjesta i 123 posebna, na kojima glasuju zatvorenici, posade brodova i birači u ustanovama socijalne skrbi.

Na ovogodišnjim izborima, kao ni onima 2019., nema posebnih biračkih mjesta u Oružanim snagama RH, njihovi pripadnici glasuju u svojim mjestima prebivališta.

Biračka su mjesta otvorena od 7 do 19 sati, do kada traje i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.

Glasački listić s imenima osmero predsjedničkih kandidata

Svaki će birač na biračkom mjestu dobiti glasački listić na kojemu su abecednim redom navedena imena osmero kandidata.

Glasuje tako da zaokruži redni broj ispred imena jednog kandidata kojeg vidi kao budućeg hrvatskog predsjednika.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, treba dakle dobiti većinu glasova svih birača koji su glasovali. Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana, 12. siječnja 2025..

Prve izborne rezultate DIP će objaviti u 20 sati, samo sat po zatvaranju birališta, a osvježavat će ih svakih 10 minuta.

„Vjerujem da će se iza 22 sata s izvjesnošću znati hoće li biti drugog kruga ili ne“, kaže potpredsjednica DIP-a.

DIP će u nedjelju, u podne i u 17 sati, objaviti podatke o odazivu birača.

Prije pet godina, do podneva je glasovalo 15, 75 posto birača odnosno nešto više od 550 000, a do 17 sati njih 36, 36 posto ili 1. 343.000.

Poslodavce koji rade na izbornu nedjelju, DIP je pozvao da svojim zaposlenicima omoguće izlazak na birališta.

Nedjeljne izbore prati oko 13 400 domaćih i pet stranih promatrača, po dva iz SAD-a i Litve i jedan iz Gruzije.

U izbornoj administraciji angažirano je oko 44 000 građana.

U 9 sati izbori završavaju na tri biračka mjesta u Australiji

Dva sata nakon otvaranja biračkih mjesta u Hrvatskoj, u 9 sati po hrvatskom vremenu, zatvorit će se tri biračka mjesta u Australiji na kojima se, mjereno našim vremenom, glasuje od subote u 21 sat, a to su Canberra, Sydney i Melbourne.

U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju birališta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu. (Hina)