Proljeće, koje obuhvaća mjesece ožujak, travanj i svibanj, označava prijelaz iz zime u ljeto te donosi dinamične vremenske obrasce, piše SWE. Iako globalni fenomeni poput La Niñe i raspad stratosferskog polarnog vrtloga mogu utjecati na vremenske prilike, njihov specifičan utjecaj na regiju ostat će umjeren.

Polarni vrtlog aktivan i tijekom proljeća

Zimska sezona donijela je viši tlak u području sjevernog Atlantika i sjeverne Europe, a niži tlak utjecao je na područje Mediterana. Takvi uvjeti rezultirali su nižim temperaturama u zapadnoj Europi te prosječnim do sušnijim oborinama u dijelovima južne i središnje Europe, uključujući Balkan.

Očekuje se da će snažan stratosferski polarni vrtlog, koji obilježava ovu zimu, ostati aktivan i tijekom proljeća, pridonoseći stabilnom mlaznom strujanju. To bi moglo dovesti do blažih uvjeta u regiji, a hladniji zrak zadržavat će se u polarnim područjima.

Prognoza za Hrvatsku i regiju

Oba predikcijska modela, dakle i ECMWF i UKMO, predviđaju iznadprosječne temperature za veći dio Europe, uključujući Hrvatsku. Dominacija visokog tlaka sugerira blage i stabilne vremenske prilike u ranijem dijelu sezone, uz povremene hladnije epizode zbog temperaturnih inverzija u nižim predjelima.

Očekuju se uobičajene do nešto sušnije prilike u Hrvatskoj i susjednim zemljama, što je u skladu s utjecajem sustava visokog tlaka jer smanjuju aktivnost oluja i količinu oborina nad južnom Europom.

Zbog dominacije toplijih temperatura predviđa se ispodprosječna količina snijega u ranom proljeću, osobito u ožujku. Međutim povremene snježne oborine nisu isključene u višim predjelima. (iPress)