Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket tri zakona - o prostornom uređenju, gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu kojima je cilj, naglasio je premijer Andrej Plenković, spriječiti devastaciju prostora te suzbiti nezakonito građenje.
"Ovi zakoni ključni su za pravilno planiranje, sigurno građenje i učinkovitu uporabu prostora. Njihova primjena doprinijet će zaštiti javnog interesa, sigurnosti građana i kvalitete života u zajednici, a cilj je unaprijediti mehanizme sprječavanja svih aktivnosti kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti te osobito suzbiti nezakonite gradnje", kazao je Plenković.
Predloženi Zakon o gradnji u odnosu na važeći više ne propisuje energetsku učinkovitost u zgradarstvu jer se to propisuje zasebnim zakonom.
"Uvodimo potpuno digitalno i pojednostavljeno upravljanje postupcima, od samog projektiranja do uporabne dozvole", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Kroz sustav eDozvola projektant će moći samostalno, elektroničkim putem, ishoditi sve potrebne uvjete priključenja, kako bi mogao ishoditi građevinsku dozvolu, dodao je.
Smanjenje dokumentacije
Olakšavaju se procedure i propisuju posebne odredbe za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade, kao i za manje složene zgrade bruto površine do 400, odnosno 600 metara kvadratnih - obiteljske kuće i poljoprivredne zgrade.
Po novome, za manje složene zgrade investitor više neće trebati uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložiti glavni projekt već samo idejni, a glavni će biti dužan priložiti prije početka gradnje. Predlaže se i izrada izvedbenog projekta za sve građevine, osim za manje složene zgrade.
Građevinska dozvola prestat će važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od šest godina, umjesto dosadašnje tri, od dana pravomoćnosti dozvole, a ako ju je izdalo Ministarstvo, tada važi osam godina.
"Uvodimo među prvima u Europi BIM model koji povezuje projektante, investitore i izvođače u zajednički digitalni 3D model, čime se povećava apsolutna točnost i učinkovitost gradnje", poručio je Bačić.
Radi osiguranja sigurnijeg i kvalitetnijeg građenja propisana je obveza projektantu glavnog projekta da za cijelo vrijeme građenja građevine, odnosno do izdavanja uporabne dozvole, investitoru i ostalim sudionicima u gradnji pruža stručnu pomoć.
"Jačamo kontrolu zakonitosti i smanjenja nezakonite gradnje kroz nove mehanizme nadzora - eProstorna inspekcija, gdje trajno putem satelita opažamo sve moguće promjene u gradnji, a to praćenje će komunalnim redarima i komunalnim inspektorima omogućiti da bez prijave i odlaska na teren sami utvrde da li se provodi bespravna ili legalna gradnja", naglasio je ministar.
Redefiniraju se postojeći temeljni zahtjevi za građevinu i uvodi novi, osmi temeljni zahtjev - emisija u vanjsko okruženje građevina.
Prijedlogom Zakona nastojat će se suzbiti nezakonita gradnja u najvećoj mogućoj mjeri, stoga se prvostupanjskom tijelu uvodi obveza da prije izdavanja građevinske dozvole provede očevid na građevnoj čestici ili da na drugi način utvrdi je li investitor započeo graditi te da se, ako je građenje započelo prije izdavanja građevinske dozvole, investitoru odredi plaćanje posebne naknade.
Novost je i obveza izrade plana održavanja zgrada i drugih građevina prije izdavanja uporabne dozvole, a propisuje se i veća odgovornost sudionika u gradnji i posljedice u slučaju neizvršavanja obveza.
Usklađivanje s EU direktivama
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedloge Zakona o prostornom uređenju te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, a s ciljem usklađivanja s EU direktivama.
Novi Zakon o prostornom uređenju donosi modernizaciju sustava i digitalizaciju planiranja, pa će svaki plan biti izrađen po istom standardu i javno dostupan. Vraća se strateška komponentna prostornih planova na državnoj i županijskoj razini kako bi se usmjerio razvoj, umjesto širenja bez ikakve mjere, rekao je Bačić.
Stoga se uvode urbana komasacija kao instrument efikasnije provedbe prostornih planova s ciljem racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta te kontrola širenja građevinskog područja, kao i urbanistički projekt, kojim će se brže realizirati prostorni planovi, te infrastrukturni projekt za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja.
Omogućuju se jasni mehanizmi zaštite prostora, osobito obalnog područja i pomorskog dobra, a propisuje se i mogućnost da svi gradovi mogu u svrhu obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja osnovati zavod za prostorno uređenje grada.
Zakon određuje i površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, čime se stvara zakonodavni okvir koji će osigurati učinkovitu primjenu i provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. i Akcijskog plana do 2027. godine.
Kada je riječ o etažiranju ugostiteljsko-turističkih građevina, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene ono nije dopušteno, osim iznimno u zonama visoke kategorije (5 zvjezdica), u kojima minimalno 70 posto smještajnih kapaciteta čine hoteli. U takvim zonama moći će se etažirati vile i apartmani, ali tek nakon izdavanja uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje.
Zakon donosi i nove standarde za gradnju kampova u prostoru ograničenja. Udaljenost od obale mora biti najmanje 100 metara u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja i 25 metara u građevinskim područjima unutar naselja.
Cilj Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu je uspostava fonda zgrada s nultim emisijama do 2050. kroz poboljšavanje energetskih svojstava zgrada, smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora kroz poticanje mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu.
Utvrdit će se ušteda energije u sektoru zgradarstva, sustav energetskog certificiranja zgrada, ispunjavanje temeljnog zahtjeva energetske učinkovitosti i toplinskih svojstava građevine.
U Zakon se prenose nove odredbe koje RH mora implementirati u nacionalno zakonodavstvo do kraja godine. (Hina)







ZATVORI OGLAS 
