Američki predsjednik Donald Trump isključio je u srijedu upotrebu sile u svom pokušaju da preuzme Grenland, ali je u govoru u Davosu rekao da nijedna druga zemlja ne može zajamčiti sigurnost tom danskom teritoriju.

"Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu, ali ne moram upotrijebiti silu", rekao je Trump na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. "Ne želim upotrijebiti silu. Neću upotrijebiti silu."

"Činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji zajamčiti sigurnost Grenlandu osim Sjedinjenih Država. Mi smo velika sila, mnogo veća nego što ljudi misle. Mislim da su to mogli otkriti prije dva tjedna u Venezueli", rekao je.

Trump je u srijedu kazao da se američki stav o kupnji Grenlanda od Danske nije promijenio i zatražio je "hitne pregovore" o akviziciji tog arktičkog otoka koji je nekoliko puta tijekom govora nazvao Islandom.

"Možete reći 'da' i to ćemo veoma cijeniti ili možete reći 'ne' i mi ćemo to zapamtiti", istaknuo je Trump.

Trump je žestoko kritizirao europske saveznike Sjedinjenih Država zbog njihove nelojalnosti i pogrešnih političkih koraka u područjima od energije vjetra i okoliša do imigracije i geopolitike.

Za Europu je kazao da ne ide u pravom smjeru. "Volim Europu, želim joj dobro. Ali, ne ide u dobrom smjeru", istakao je američki predsjednik.

Trumpove sve veće prijetnje Europi zbog Grenlanda narušile su transatlantske veze i zabrinule Europljane, zasjenivši govor koji se trebao prvenstveno usredotočiti na američko gospodarstvo, koje je Trump ipak uvelike hvalio.

Nazvavši Dansku "nezahvalnom", republikanski američki predsjednik umanjio je problem kao "mali zahtjev" zbog "komada leda" i rekao da akvizicija ne bi predstavljala prijetnju NATO savezu.

Američki predsjednik inzistira na tome da je Grenland ključan za sigurnost Sjedinjenih Država i NATO-a s obzirom na Rusiju i Kinu.

Zaprijetio je uvođenjem novih carina do 25 posto osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Europu da zaprijeti Sjedinjenim Državama odmazdom.

SAD su "ekonomski motor svijeta"

Ekonomska i politička elita okupljena u švicarskim Alpama počela je stizati više od dva sata prije planiranog početka govora, a odaziv je bio toliko velik da su se uz dvoranu s 1300 mjesta morale otvoriti još četiri dodatne dvorane da bi se ondje mogao pratiti govor putem video zida, no čak ni tada nisu svi uspjeli ući.

Trump je u luksuzno skijalište stigao s kašnjenjem nakon problema na zrakoplovu Air Force One, koji su ga primorali da se vrati i presjedne u drugi avion.

"Sjedinjene Države ekonomski su motor svijeta", pohvalio se Trump u govoru koji je trajao više od sat vremena, premda ankete ukazuju na duboko nezadovoljstvo među Amerikancima zbog troškova života, koji predstavljaju prijetnju uspjehu Republikanske stranke s obzirom na sve bliže međuizbore u studenome.

"Kad Amerika napreduje, tada napreduje i svijet (...). Kad joj ide loše, tad je i ostalima loše", rekao je. 
 

Kanada postoji zahvaljujući SAD-u

Američki predsjednik je rekao i da njegovi kanadski susjedi "postoje zahvaljujući Sjedinjenim Državama", dan nakon govora premijera Marka Carneyja u kojemu je on aludirao na "slom" svjetskog poretka.

"Kanada, usput rečeno, puno toga od nas dobiva besplatno. Trebali bi biti zahvalni, ali nisu. Gledao sam vašeg premijera jučer. Nije bio baš zahvalan. Kanađani bi trebali biti zahvalni", rekao je Trump, koji već mjesecima ističe želju da Kanada postane 51. američka savezna država.

Carney, koji radi na smanjenju ovisnosti svoje zemlje o Washingtonu otkako je Donald Trump pozvao Kanadu da postane 51. američka savezna država, u utorak je nakon govora u Davosu dobio ovacije publike.

Naslijedio nered vezan za rat u Ukrajini

Europske zemlje moraju raditi na okončanju rata u Ukrajini, izjavio je također Trump, ističući da je "naslijedio nered" vezan za rat u Ukrajini.

On je naveo da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i da su mu obojica rekli da žele postići dogovor o okončanju rata.

Trump je naveo da će se kasnije tijekom dana sastati sa Zelenskijem u Davosu, ali ukrajinska je strana nakon toga objavila da je njihov predsjednik u Kijevu.

Putin "to ne bi učinio (započeo rat) da sam ja bio predsjednik", kazao je Trump.

Dodao je i da ga je ruski predsjednik nazvao i rekao mu da "ne može vjerovati" da je Trump zaustavio sukob između Armenije i Azerbajdžana, a da je Trump zauzvrat "zatražio uslugu", odnosno da Putin zaustavi rat u Ukrajini.

Europska krajnja desnica i populisti distancirali se od Trumpa u vezi Grenlanda

Europske krajnje desne i populističke stranke, koje su nekada klicale Donaldu Trumpu koji ih je hvalio, sada se ograđuju od američkog predsjednika zbog njegova vojnog upada u Venezuelu i pokušaja preuzimanja Grenlanda.

Trumpova administracija opetovano je podupirala europske stranke krajnje desnice koje dijele slična stajališta o temama od imigracije do klimatskih promjena, pomažući u legitimaciji pokreta koji su se dugo suočavali sa stigmom u vlastitim zemljama, a sada su u usponu.

Nova američka Nacionalna sigurnosna strategija, objavljena prošli mjesec, navodi kako "rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka doista daje povoda za veliki optimizam".

No te se stranke sada suočavaju s dilemom jer neodobravanje Trumpa raste diljem kontinenta zbog njegovih sve agresivnijih vanjskopolitičkih poteza, a posebno zbog napora da od Danske uzme Grenland.

"Divlji Zapad"

"Donald Trump prekršio je temeljno predizborno obećanje – a to je da se neće miješati u poslove drugih zemalja", rekla je Alice Weidel iz krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), a sučelnik stranke Tino Chrupalla odbacio je "metode Divljeg zapada".

AfD je njegovao veze s Trumpovom administracijom, ali ankete sugeriraju da to više ne bi bilo korisno. Istraživanje agencije Forsa objavljeno u utorak pokazalo je da 71 posto Nijemaca vidi Trumpa više kao protivnika nego kao saveznika.

Oprez prema Trumpu porastao je otkako je u subotu obećao uvesti carine nizu zemalja EU-a, uključujući Njemačku, Francusku, Švedsku i Britaniju, sve dok se SAD-u ne dopusti akvizicija Grenlanda. Te su zemlje prošli tjedan na zahtjev Danske poslale vojno osoblje na taj golemi arktički otok.

Čelnik francuskog Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella izjavio je u utorak da Europa mora reagirati, govoreći o "mjerama protiv prisile" i suspenziji gospodarskog sporazuma potpisanog prošle godine između EU-a i Sjedinjenih Država.

Britanska populistička stranka Reformirajmo Ujedinjeno Kraljevstvo, čiji je čelnik Nigel Farage dugo slavio svoje bliske veze s Trumpom, priopćila je kako je teško reći blefira li američki predsjednik.

"No koristiti ekonomske prijetnje protiv zemlje koja se više od sto godina smatra vašim najbližim saveznikom nije nešto što bismo očekivali", poručili su iz stranke u izjavi objavljenoj 19. siječnja. 

Izravan je bio i Mattias Karlsson, kojeg se često navodi kao glavnog ideologa krajnje desnih Švedskih demokrata, rekavši da se sve što Trump dotakne "pretvori u s**nje".

"Dugoročni interes"

Nisu sve europske krajnje desne i populističke stranke toliko kritične. Neke, poput nizozemske Stranke za slobodu (PVV) i španjolskog Voxa, pohvalile su Trumpa zbog uklanjanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, no šute o njegovim prijetnjama oko Grenlanda.

Drugi, poput poljskog predsjednika Karola Nawrockog i nacionalističke vlade mađarskog premijera Viktora Orbana, pozvali su da se pitanje Grenlanda riješi bilateralno između Sjedinjenih Država i Danske.

Češki premijer Andrej Babiš objavio je u utorak video na društvenim mrežama u kojem je mahao kartom i globusom kako bi pokazao koliko je Grenland velik i koliko je blizu Rusiji u slučaju slanja projektila. "SAD ima dugoročni interes za Grenland, to nije samo inicijativa Donalda Trumpa", rekao je pozivajući na diplomatsko rješenje.

Talijanska desna premijerka Giorgia Meloni, koju se smatra jednom od Trumpu najbliskijih europskih čelnica, rekla je da je njegova odluka o uvođenju carina europskim saveznicima "pogreška".

"Razgovarala sam s Donaldom Trumpom prije nekoliko sati i rekla mu što mislim", rekla je u nedjelju dodajući kako smatra da postoji "problem u razumijevanju i komunikaciji" između Washingtona i Europe. Od tada se nije oglašavala, ali talijanski mediji pišu da se ona protivi uvođenju uzvratnih carina SAD-u te da umjesto toga pokušava smiriti krizu pregovorima.

Međutim, talijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini, čelnik krajnje desne Lige, za obnovljene trgovinske napetosti okrivio je europske države koje su poslale vojnike na Grenland. "Želja da se najavi slanje trupa ovamo i onamo sada donosi svoje gorke plodove", napisao je na platformi X. (Hina)