Vlada je sa sjednice u četvrtak u Sabor uputila novi prijedlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se uvodi novi režim kažnjavanja, odnosno postrožavaju novčane kazne za poslodavce po neprijavljenom radniku, ovisno o ponavljanju neprijavljenog rada.

"Predlaže se preciziranje odredbe koja uređuje postupanje nadležne inspekcije prilikom provođenja nadzora na okolnost prijavljivanja rada radi otklanjanja pravnih praznina i olakšane primjene zakonskih odredbi, uspostava razmjernog sustava kažnjavanja koji strože kažnjava poslodavce koji opetovano koriste neprijavljeni rad, izmjena modela javne objave podataka na popisu poslodavaca", navela je državna tajnica Ministarstva rada, obitelji, mirovinskog sustava i socijalne politike Margareta Mađerić.

Novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada Vlada je na donošenje u Sabor uputila po hitnom postupku uoči turističke sezone te radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima.

Među ključnim novostima je strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad. Tako se uz postojeće sankcije od 2650 i 6630 eura uvodi nova novčana sankcija u iznosu od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći puta u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.

Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljen rad, tzv. crnoj listi, razdoblje javne objave skraćuje se sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, a to je da poslodavci na "crnoj listi" neće imati mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.

Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste koje Ministarstvo mora provesti u roku tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim.

Mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ne odnosi se na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada.

Prije isteka godine dana Ministarstvo će brisati poslodavaca s popisa u slučaju njegove smrti, prestanka obrta, prestanka samostalne djelatnosti ili brisanja iz sudskog/obrtnog registra.

S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.

Novina je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.

Među novinama koje se predlažu je i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu.

Nadalje, proširuje se sustav JEER (Jedinstvena elektronička evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih radnih platformi. (Hina)